Đurđenovac
| Đurđenovac | |
|---|---|
|
| |
 Grb | |
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Hrvoje Topalović, dipl. iur. |
| Županija | Osječko-baranjska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 7.946 |
| Geografija | |
| Koordinate | 45°32′N 18°03′E / 45.54°N 18.05°E |
| Površina | 121 km² |
  Đurđenovac Đurđenovac (Hrvatske) | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 31511 Đurđenovac |
Koordinate: 45° 32′ 24" SGŠ, 18° 03′ 00" IGD
Đurđenovac je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji.
Zemljopis[uredi | uredi kod]
Đurđenovac se nalazi u Osiječko-Barajskoj županiji, približno 60 km zapadno od Osijeka. Točan geografski položaj je Zemljopisna širina: 45º 32' 38", zemljopisna duljina: 18º 3' 6". Nalazi se u ravnici na 103 m nadmorske visine.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Đurđenovac imala je 7.946 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja:
- Beljevina - 810
- Bokšić - 539
- Bokšić Lug - 307
- Đurđenovac - 3.472
- Gabrilovac - 95
- Klokočevci - 469
- Krčevina - 135
- Ličko Novo Selo - 118
- Lipine - 94
- Našičko Novo Selo - 376
- Pribiševci - 446
- Sušine - 374
- Šaptinovci - 623
- Teodorovac - 88
Uprava[uredi | uredi kod]
Načelnik: Hrvoje Topalović, dipl. iur.
Povijest[uredi | uredi kod]
Gospodarstvo[uredi | uredi kod]
Centar drvne industrije, prva najveća tvornica bačava u ovom dijelu Europe. Projekt izgradnje hrastove bačve 75 000 litara.
Slavni ljudi[uredi | uredi kod]
Poznata hrvatska spisateljica Julijana Matanović pohađala je OŠ u Đurđenovcu. Slikar i pisac Zvonko Šarčević pohađao je OŠ u Đurđenovcu. Slikar i keramičar Ivan Švertasek rođen je u Đurđenovcu. Ferdinand Meder, povjesničar umjetnosti, direktor restauratorskog zavoda RH, rodom je iz Đurđenovca. Krešimir Zimonić rođen je 1956. godine u Đurđenovcu. Osnovno obrazovanje završio je u Vinkovcima, a potom u Zagrebu Školu primjenjenih umjetnosti. Studirao je na Likovnoj akademiji u Zagrebu gdje od 2002. predaje na odsjeku za animaciju i multimediju. Jedan je od najuglednijih hrvatskih strip autora i najistaknutiji predstavnik mlađeg naraštaja Zagrebačke škole crtanog filma. Ilustracije i stripove objavljuje kontinuirano od sredine sedamdesetih godina. Tijekom dugogodišnje uspješne suradnje s listom za mlade Modra lasta nastala je Zlatka, strip lik iznimne popularnosti među generacijama čitatelja koji se danas smatra jednim od antologijskih likova hrvatskog stripa. Od 1979. godine profesionalno radi na animiranom filmu, u početku kao animator, a od 1983. samostalno režira filmove. Sudjelovao je na mnogim izložbama. Za svoje animirane filmove Zimonić je primio niz domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja. Jedan je od osnivača Hrvatskog društva autora stripa i više godina njegov predsjednik. Od 1992. godine je član Vijeća Svjetskog festivala animiranog filma u Zagrebu. Helena Buljan, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kod]
Đurđenovac je bio prvo mjesto u Slavoniji i drugo mjesto u Hrvatskoj koje je dobilo struju.
Obrazovanje[uredi | uredi kod]
Đurđenovac ima vrtić,osnovnu i srednju školu.
Kultura[uredi | uredi kod]
Kompleks tvorničkih zgrada u Đurđenovcu zaštičeni su objekti industrijske arhitekture.
Sport[uredi | uredi kod]
U sportu djeluju đurđenovački nogometni klub 'DIK-Đurđenovac',rukometni klub 'AG-Dinas',kuglački klub 'AG-Dinas',šahovski klub te sportsko-ribolovno društvo Đurđenovac.
