Zemlja (geografski pojam)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Disambig.svg Za ostale upotrebe, pogledajte Zemlja (razvrstavanje).

Zemlja je teritorijalna oblast pravno identifikovana kao poseban entitet u političkoj geografiji.[1] U kolokvijalnom srpskom jeziku, ovaj termin se često koristi kao sinonim za državu, mada riječ zemlja (kao teritorijalna oblast) ima mnogo šire značenje od riječi država. Pod pojmom zemlje se najčešće, ali ne i uvijek, podrazumijeva suverena teritorija jedne države, koja se asocira sa tom državom, narodom ili vladom.[2]

Etimologija pojma i relacije sa drugim sličnim pojmovima[uredi - уреди | uredi izvor]

U srpskom jeziku, riječ zemlja ima više značenja: planeta Zemlja, zemlja kao država, zemlja kao kopno, zemlja kao tlo itd. U političkoj geografiji, termin zemlja se koristi za posebno definisane teritorijalne oblasti.

Teritorijalna oblast je geografski pojam koji (geografski) obuhvata zemljište većeg prostranstva koje čini izvjesnu cjelinu u pogledu reljefa, klime, hidrografije, tla, biljnog pokrivača, kao i elemenata društveno-geografske sredine.[3] Oblast može biti i administrativno-teritorijalni pojam. U takvoj podjeli državne teritorije, oblast predstavlja upravnu ili samoupravnu jedinicu koja obuhvata teritoriju znatno veću od opštine, sreza i okruga.[3]

Zemlja je teritorijalna oblast sa posebnim geografskim, klimatskim, nacionalnim, kulturnim, istorijskim ili političkim granicama, koje je odvajaju od ostatka regiona. To je dio zemljine površine (površine planete Zemlje) sa posebnim karakteristikama u odnosu na bilo koju drugu određenu oblast na planeti.

Zemlja nije isto što i sama teritorija. Teritorija je dio površine sa definisanim granicama. Teritorijom prvenstveno nazivamo zemljišni prostor u nadležnosti neke države [3] ili druge administrativno-teritorijalne jedinice koja istu ima u svom sastavu. Državna teritorija ili teritorija države (kao jedan od obilježja države) je jedan dio svijeta pod jurisdikcijom neke države.

Zemlja može imati i nacionalni suverenitet ili biti pod suverenitetom druge države (kolonija, teritorija pod starateljstvom, okupirana teritorija i drugo).[4] Zbog ove činjenice, u mnogim jezicima, pa i kod nas, riječi zemlja i država imaju slično značenje, pa se često riječ zemlja koristi kao sinonim za državu.[5][6][7] Naravno, razlika postoji. Pojam država se uglavnom koristi da označi politički karakter zemlje.

Međutim, pojam zemlja ima šire geografsko, kulturno-istorijsko, društveno-ekonomsko značenje, a ne isključivo samo političko značenje. Samim tim zemlja obuhvata koncepte koji definišu karakteristike lokalne nacionalne zajednice (mentalitet, običaje, jezik itd). Tako da pod pojmom zemlja, osim suverenih država obuhvatamo i sporne države, nesuverene zemlje, nacionalne teritorije, istorijske (bivše) države i drugo.

Korištenje pojma[uredi - уреди | uredi izvor]

Zemlja je geografski i/ili politički termin, koji se odnosi na teritorijalnu oblast. To je oblast pravno identifikovana kao poseban entitet u političkoj geografiji.[8] Po svom pravno-političkom obliku zemlja može biti: [9][10][11][12]

  1. nezavisna suverena država;
  2. okupirana ili samoproglašena sporna država;
  3. nesuverena teritorija;
  4. konstitutivni entitet;
  5. geografski, istorijski ili kulturološki entitet

Moderne međunarodno prihvaćene pravne definicije potiču još od Lige naroda iz 1937. koju su kasnije potvrdile i Ujedinjene nacije 1945. godine.

Zemlja kao suverena država[uredi - уреди | uredi izvor]

Ponekad, riječ zemlja se koristi isključivo da označi suverenu državu.[13][14] U tom slučaju, pod pojmom zemlje se podrazumijeva suverena teritorija jedne države, koja se poistovjećuje sa tom državom, narodom ili vladom. Međutim, iako u političkoj geografiji i uopšteno u svjetskoj geopolitici postoje kriterijumi za utvrđivanje i država i zavisnih teritorija, ipak ne postoji i politička usaglašenost oko broja istih. Ono oko čega se slažu svi geografi i politolozi je da sve zemlje članice Ujedinjenih nacija [15][16][17] možemo svrstati u ovu grupu, a njih je 193 (npr. Srbija, Austrija, Brazil, Rusija itd). Uz njih, u ovu grupu se najčešće ubrajaju i zemlje posmatrači Ujedinjenih nacija, a to su Vatikan i Država Palestina.

Zemlja kao sporna (nepriznata) država[uredi - уреди | uredi izvor]

Osim za suverene i međunarodno priznate države, pojam zemlje ponekad koristimo i za druge teritorije koje su okupirane od strane druge države (npr. Pojas Gaze, Ostrva Spretli) [18] ili je njihova teritorija dijelom ili u potpunosti pod kontrolom neke samoproglašene nepriznate (ili djelimično priznate) države (npr. Jugoslavija (1941—1945), Kosovo i Metohija, Sjeverni Kipar, Tajvan [19] itd.). U svijetu trenutno ima 13 spornih država.

Zemlja kao nesuverena teritorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Pojam zemlja se ponekad koristi i za nesuvereni politički i/ili geografski region. Na primer, CIA Vorld Faktbuk [20] englesku riječ country (koja ima slično značenje našoj – zemlja) koristi za razna zavisna područja, područja od posebnog suvereniteta, za nenaseljena ostrva, te druge subjeke, pored onih tradicionalnih zemalja ili nezavisnih država. Ne samo zbog prevoda, često se i u srpskom jeziku kolokvijalno suverene države zajedno sa nesuverenim teritorijama nazivaju zemlje (npr. Zemlje učesnice Olimpijade Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nevaljani nazivi, npr. možda ih je previše [21] Zemlje potpisnice neke deklaracije i slično).

U nesuverene teritorije najčešće ubrajamo:

Prema ISO 3166-1 standardu u svijetu danas postoje 54 nesuverenih teritorija.[25] [26]

Zemlja kao konstitutivni entitet suverene države[uredi - уреди | uredi izvor]

Republika Srpska je zemlja (što se potvrđuje i u njenoj himni), ali ona je konstitutivni entitet Bosne i Hercegovine, koju takođe nazivamo zemljom.

Wikiquote „Drugu zemlju mi nemamo U srcu mom samo je jedan dom U srcu velika, moja republika... “
(Himna Republike Srpske „Moja Republika“[27])

Engleska [28], Škotska, Vels i Sjeverna Irska su takođe zemlje.[29] [30]

Ove zemlje nisu suverene države, već kolektivno čine suverenu državu Ujedinjeno Kraljevstvo, koja je takođe zemlja. Isto važi i za Federaciju BiH, ali i za Flamaniju i Valoniju u Belgiji i tako redom.

Zemljom se nazivaju i neki konstitutivni autonomni regioni (Sardinija, Sicilija, Karelija, Čečenija, Tibet, Aćeh, Zanzibar itd). (Primjer: zvanični sajt BBC-news)

Zemlja kao geografski, istorijski ili kulturološki entitet[uredi - уреди | uredi izvor]

Osim svih prethodno pobrojanih tumačenja pojma zemlja, postoje i drugi geografski, istorijski i kulturološki entiteti ("Zemlja kao simbol etniciteta", Projekat Rastko), koje obično kolokvijalno nazivamo zemlje.[31][32]

Mnogi geografski pojmovi (koji nisu u potpunosti politički definisani), kao što su Antarktik i antarktičke teritorije (npr. Francuske južne i antarktičke zemlje), pusta prekookeanska ostrva (npr. Ostrva Ašmor i Kartije, Vejk, Midvej, Ostrvo Kliperton itd.) [33], te spoljni prekomorski posjedi suverenih država (npr. Sokotra [34], Kurilska ostrva, Galapagos, Uskršnje ostrvo, Čatamska ostrva), vojne baze i slično, nerijetko nazivamo zemlje.

Takođe, geografski regioni koji se dovode u vezu sa nekom istorijskom zemljom (npr. Hercegovina [35], Transilvanija, Persija, Šlezija), ili geografski pojam koji se povezuje za neki narod sa izraženim političkim, kulturnim ili mentalnim karakteristikama nazivamo zemlja (npr. Laponija [36] [37], Kurdistan, Zemlja Sijuksa [38], Zemlja Sekelja itd).

Stanovnici zemlje[uredi - уреди | uredi izvor]

Svaki stanovnik sa rađanjem u nekoj zemlji, prihvata tradicionalne kulturološke vrijednosti vezane za tu zemlju i narod u njoj. Osim kulturoloških vrijednosti, stanovnika neke zemlje obavezuju i propisane pravne norme ponašanja koja važe za tu zemlju (zakoni). Bez obzira na fizičku geografiju, u modernim međunarodno prihvaćenim pravnim definicijama (definicije Lige naroda iz 1937. i Ujedinjenih nacija iz 1945. godine), stanovnik neke zemlje je nezavisan u odnosu na onoga ko trenutno vrši pravnu nadležnost nad tom zemljom (tj. da li je zemlja nezavisna ili pod nečijom zaštitom). To praktično znači da stanovnici neke zemlje sebe identifikuju sa tom zemljom, bez obzira da li je njihova zemlja nezavisna, zavisna ili nešto treće. Stanovnici neke zemlje koji imaju kolektivni osjećaj pripadnosti toj zemlji, međusobno se kolokvijalno nazivaju zemljaci.


Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "Rosenberg, Matt. "Geography: Country, State, and Nation". Retrieved 2008-11-12". 
  2. "„Policy“ (na engleskom). Business Dictionary Pristupljeno 27. avgust 2010.. „„Set of basic principles and associated guidelines, formulated and enforced by the governing body of an organization, to direct and limit its actions in pursuit of long-term goals.". 
  3. 3,0 3,1 3,2 Mala enciklopedija „Prosveta“, četvrto izdanje, Beograd, 1986
  4. "Strana // Bolьšoй эnciklopedičeskiй slovarь. — M.: AST, 2005. — (Sovremennaя эnciklopediя). —. ISBN 978-5-17-015808-9.". 
  5. "Acts Interpretation Act 1901 - Sect 22: Meaning of certain words". Australasian Legal Information Institute. Retrieved 2008-11-12.". 
  6. ""The Kwet Koe v Minister for Immigration & Ethnic Affairs & Ors [1997] FCA 912 (8 September 1997)". Australasian Legal Information Institute. Retrieved 2008-11-12.". 
  7. ""U.S. Department of State Foreign Affairs Manual Volume 2—General" (PDF). United States Department of State. Retrieved 2008-11-12.". 
  8. "Rosenberg, Matt. "Geography: Country, State, and Nation". Retrieved 2008-11-12". 
  9. "Strana // Bolьšoй эnciklopedičeskiй slovarь. — M.: AST, 2005. — (Sovremennaя эnciklopediя). —. ISBN 978-5-17-015808-9.". 
  10. ""CIA - The World Factbook". Retrieved 2012-02-16.". 
  11. "Country Studies, The Library of Congess". 
  12. "The Oxford English Dictionary, Second Edition, with online updates as of September 2008. Entry "1. country"". 
  13. Pristupljeno 4.4.2014 "Republika Srbija u Pokretu nesvrstanih zemalja, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije". 
  14. "B92, „Konačna lista zemalja za Ženevu 2“". 
  15. "Republika Srbija i Ujedinjene nacije (UN), zvanični sajt MIP-a Srbije". 
  16. "Restriktivne mjere (sankcije) UN, OEBS, EU". 
  17. "Bih i UN, Zvanični sajt MIP-a BiH". 
  18. "Koliko država ima u svetu, Virtuelni grad". 
  19. "„Tajvan je zemlja sa najnižom stopom nataliteta“, B92". 
  20. ""CIA - The World Factbook". Retrieved 2012-02-16.". 
  21. ""Otvorene ZOI u Sočiju", RTV". 
  22. ""Američka Samoa – najgori na svijetu, šampioni duha", Pobjeda". 
  23. ""Greenland Country Information". Countryreports.org. Retrieved 2008-05-28. "The World Factbook – Rank Order – Exports". Central Intelligence Agency. Retrieved 2008-11-12.". 
  24. ""Najotvorenija zemlja prema globalizaciji - Hong Kong", Blic". 
  25. ""Country Codes - ISO 3166", ISO 3166.". 
  26. ""Countries or areas, codes and abbreviations", UN". 
  27. ""Moja republika", Republika Srpska-net". 
  28. ""Engleska zemlja rasista", Kurir". 
  29. ""Legal Research Guide: United Kingdom". Law Library of Congress. 2009-07-23. Retrieved 2013-03-29. "The United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland is the collective name of four countries, England, Wales, Scotland and Northern Ireland. The four separate countries were united under a single Parliament through a series of Acts of Union."". 
  30. ""countries within a country:number10.gov.uk". 10 Downing Street website. 10 Downing Street. 2003-01-10. Retrieved 2009-09-22. "The United Kingdom is made up of four countries: England, Scotland, Wales and Northern Ireland."". 
  31. "Pereйti k: 1 2 Politologiя: Эnciklopedičeskiй slovarь / Pod obщ. red. Ю. I. Averьяnova. — M.,: Izd-vo Mosk. kommerč. un-ta, 1993. — S. 366.". 
  32. ""Countries of the world", Theodora-com". 
  33. ""CIA - The World Factbook". Retrieved 2012-02-16.". 
  34. Ostrvo_Sokotra_davno_izgubljeni_svet_u_Jemenu-157-13940 ""Ostrvo Sokotra", Virtuelni grad". 
  35. ""Hercegovina zemlja vina u Parizu", Vinarija-com". 
  36. """Zemlja bez granica – Laponija", Politika". 
  37. ""Laponija – zemlja zimskih bajki", B92". 
  38. ""Izgubljena zemlja Sijuksa", NationalGeographic". 

Spoljašnje veze[uredi - уреди | uredi izvor]