Zaljev Fonseca

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Zaljev Fonseca
Golfo de Fonseca
Fotografija zaljeva iz Nasinog satelita
Fotografija zaljeva iz Nasinog satelita
Fotografija zaljeva iz Nasinog satelita
država  Salvador,  Honduras,  Nikaragva

Zaljevu Fonseca (španjolski: Golfo de Fonseca) je dio Tihog oceana koji se prostire od Salvadora na zapadu, preko Hondurasa do Nikaragve na jugoistoku.[1]

Karakteristike[uredi | uredi kod]

Zaljev je ulazi u dubinu kopna otprilike 65 km i ima površinu od oko 1,800 km². Njegov ulaz prostire se od rta Amapala u Salvadoru do rta Cosigüina u Nikaragvi, u dužini od nekih 32 km, ali u dubini zaljeva ima oko 80 km.[1]

Obale zaljeva imaju nekih 261 km, od tog 185 km u Hondurasu, 40 km u Nikaragvi i 29 km u Salvadoru.

U zaljev uviru rijeke Goascorán, Choluteca i Negro u Hondurasu i rijeka Estero Real u Nikaragvi. Obale zaljeva u močvarne obrasle šumama mangrove, osim na zapadu u Salvadoru, gdje se Vulkan Conchagua naglo uzdiže od obale.[1]

Najveći otoci u zaljevu su Zacate Grande, Tigrov otok i Meanguera. Glavne luke su La Unión u Salvadoru, Amapala na Tigrovu otoku u Hondurasu i Puerto Morazán u estuariju rijeke Estero Real u Nikaragvi.[1]

Historija[uredi | uredi kod]

Do zaljeva je prvi doplovio 1522. španjolski pomorac i konkvistador Gil González Dávila, i nazvao ga po svom meceni, nadbiskupu Juanu Fonseci.

Nakon raspada Savezne Republike Centralne Amerike počeo je dugotrajni spor oko granica zaljeva i njegovih otoka koji je potrajao do 1992. kad je Međunarodni sud pravde (ICJ) odlučio da sve tri zemlje zajednički dijele zaljev, otoci Meanguera i Meanguerita pripali su Salvadoru, a Tigrov otok Hondurasu.[2]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Gulf of Fonseca (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 3.4. 2023. 
  2. Land, Island and Maritime Frontier Dispute (El Salvador/Honduras: Nicaragua intervening) (engleski). International Court of Justic. Pristupljeno 3.4. 2023. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]