Vladimir Kirilovič

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Vladimir Kirilovič<\br>Владимир Кирилович
Datum rođenja 30. avgust 1917.
Mesto rođenja Porvo (Velika kneževina Finska)
Datum smrti 21. april 1992.
Mesto smrti Majami, Florida (SAD)
Poreklo i porodica

Vladimir Kirilovič[n 1] (rus. Влади́мир Кири́ллович; Porvo, 17/30. avgust 1917Majami, SAD, 21. april 1992) bio je starješina Ruskog imperatorskog doma u izgnanstvu. Bio je sin Kirila Vladimiroviča i Viktorije Fjodorovne.

Biografija[uredi | uredi kod]

Rođen je 30. avgusta 1917. godine u mjestu Porvo, u Velikoj kneževini Finskoj, kao sin jedinac velikog kneza Kirila Vladimiroviča i velike kneginje Viktorije Fjodorovne (rođene Melite). Kao i njegove dvije sestre, od rođenja imao je titulu kneza imperatorske krvi budući da je bio praunuk imperatora Aleksandra II Nikolajeviča. Nakon Oktobarske revolucije (1917), kada se njegov otac Kiril Vladimirovič proglasio za imperatora sveruskog u izgnanstvu (1924), Vladimir Kirilovič je dobio titulu nasljednika carevića i velikog kneza.

Nakon smrti svoga oca (1938), kao dvadesetjednogodišnjak postao je starješina Ruskog imperatorskog doma. Za razliku od svog oca, nije uzeo titulu imperatora sveruskog već je do kraja života koristio titulu veliki knez.

Godine 1948. oženio se sa kćerkom kneza Georgija Iraklijeviča Bagrationa, kneza Muhranskog (starješine dinastije Bagration u izgnanstvu) Leonidom Georgijevnom. Jedino dijete iz braka Vladimira i Leonide, Marija Vladimirovna, rodila se 23. decembra 1953. u Madridu. Ovaj brak je po dinastičkim propisima priznan kao ravnorodan budući da je sam Vladimir Kirilovič još ranije priznao gruzijskoj porodici Bagration-Muhranski status dinastije. Međutim, uprkos tome neki morganatski potomci osporavaju ovaj brak.

Pri kraju života Vladimira Kiriloviča nije bilo nijednog muškog člana Imperatorskog doma, a da nije bio u neravnorodnom (morganatskom) braku. Prema Osnovnim državnim zakonima Ruske Imperije djeca iz takvih brakova nisu bila članovi Imperatorskog doma — veliki knezovi i knezovi imperatorske krvi. Na osnovu takvog stanja unutar dinastije, Vladimir Kirilovič je 1989. za svog nasljednika odredio svoju kćerku Mariju Vladimirovnu, zbog toga što je ranije umro i posljednji muški član Imperatorskog doma, knez imperatorske krvi Vasilij Aleksandrovič, koji nije imao zakonite potomke. Iz braka sa pruskim princom Francom Vilhelmom (u pravoslavlju — velikim knezom Mihailom Pavlovičem) velika kneginja Marija Vladimirovna ima jednog sina — velikog kneza Georgija Mihajloviča.

Vladimir Kirilovič je umro 21. aprila 1992. godine u gradu Majamiju (Florida, SAD). Njegovi posmrtni ostaci, po sopstvenoj želji, preneseni su u Sankt Peterburg. Sahranjen je u velikokneževskoj grobnici Petropavlovskog sabora.

Porodica[uredi | uredi kod]

Roditelji[uredi | uredi kod]

ime slika datum rođenja datum smrti
Veliki Knez Kiril Vladimirovič
12. oktobar 1876. 12. oktobar 1938.
Princeza Viktorija-Melita
25. novembar 1876. 2. mart 1936.

Supružnik[uredi | uredi kod]

ime slika datum rođenja datum smrti
Leonida Bagration od Muhranija
6. oktobar 1914. 23. maj 2010.

Deca[uredi | uredi kod]

ime slika datum rođenja supružnik
Velika Kneginja Marija Vladimirovna 23. decembar 1953. Franc Vilhelm od Pruske

Vidi još[uredi | uredi kod]

Napomene[uredi | uredi kod]

  1. Kao zakoniti član Imperatorskog doma nije koristio dinastičko prezime Romanov, već samo titulu, ime i očestvo.

Izvori[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]