Visoki Tauern
| Visoki Tauern Hohe Tauern | ||
|---|---|---|
| Dio Istočnih Alpa | ||
 Karta Masiva Visoki Tauern | ||
| Dužina masiva: | 130[1] km | |
| Širina masiva: | 50[1] km | |
| Površina masiva: | km² | |
| Najviši vrh: | Grossglockner (3798[1] m) | |
| Zaštićene oblasti: | Nacionalni park Visoki Tauern | |
| Država: |  Austrija
| |
Visoki Tauern (njemački: Hohe Tauern) je masiv u Istočnim Alpama na jugu Austrije,[2] koji se prostire po saveznim zemljama Salzburg, Koruška i Tirol.
Geografija[uredi - уреди | uredi kôd]
Visoki Tauern je dug nekih 130 km i širok 50 km, proteže se u dužinu od rijeke Krimmler Ache, prijevoja Krimmler Tauern (2633 m) i Doline Ahrntal na zapadu, do doline Großarltal i planina Murtörl (2260 m) i Katschberg (1642 m) na istoku. A u širinu od doline rijeke Salzach na sjeveru, do Drave i doline Pusteria u Italiji na jugu.[1]
Unutar masiva ima puno visokih planina a najviše su Grossglockner (3798 m) i Großvenediger (3666 m).[1] Njegove planine su geološki sastavljene od gnajsa i kristaličnih stijena iz paleozoika, a prekrivene su metamorfnim stijenama.[1]
Svoje ime Visoki Tauern duguje riječi tauern koja se često koristi za prijevoje koji razdvajaju izrazito glacijalni masiv u grupe na visinama od 2400 do 2700 m. Tako planinski prijevoji Krimmler Tauern i Felber Tauern, razdavajaju grupu Venediger i grupu Granatspitz.[1]
Tauerske doline u slivu rijeke Salzach koje se stepeničasto spuštaju prema sjeveru, karakteriziraju glatki uleknuti zidovi, slapovi i klanci (Liechtensteinklamm, Gasteiner Klamm, Kitzlochklamm i Siegmund-Thun-Klamm), a po glacijalnim dolinama brojna mala alpska jezera. Granica vječnog snijega u Visokom Tauernu je između 2700 i 2900 metara.[1] Velik dio Visokog Tauerna je uključen u Nacionalni park Visoki Tauern.[1]
Glavni dio masiva Visokog Tauerna formira granicu između saveznih zemalja Salzburg na sjeveru i Tirola i Koruške na jugu, a od 1919. i kratki dio austrijsko-talijanske granice na dalekom zapadu.[1]
Masiv Tauern je važan za turizam i energetiku.[1] Visoki Tauern je do 1960-ih bilo moguće prijeći automobilom jedino preko visoke Grossglocknerske ceste i željeznicom, jer je na pruzi koja povezuje gradove Spittal an der Drau na jugoistoku i Schwarzach im Pongau na sjeveru, izgrađenoj između 1901. i 1909. probijen Tunel Tauern dug 8371 metara.[2]
Danas je probijeno puno tunela koji su Visoki Tauern učinili dostupnijim, od kojih su najveći i najznačajniji Felber (istočno od Großvenedigera), Hochtor (istočno od Grossglocknera) i Katschberg na trasi Tauern Autobahna.[1]
Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]
- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 „Hohe Tauern” (engleski). Austria-Forum. http://austria-forum.org/af/AEIOU/Hohe_Tauern/Hohe_Tauern_english. Pristupljeno 29. 2. 2016.
- ↑ 2,0 2,1 „Hohe Tauern” (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/place/Hohe-Tauern. Pristupljeno 29. 2. 2016.
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]
|
