Vir (općina)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Vir
Osnovni podaci
Gradonačelnik Kristijan Kapović (SDP)
Županija Zadarska
Stanovništvo
Stanovništvo ((2001/2011)) 3.032
Geografija
Koordinate 44°18′N 15°05′E / 44.30°N 15.09°E / 44.30; 15.09
Površina 22,38 km²
Vir is located in Hrvatske
Vir
Vir
Vir (Hrvatske)
Ostali podaci
Poštanski kod 23234 Vir
Registarska oznaka ZD


Koordinate: 44° 17′ 60" SGŠ, 15° 05′ 24" IGD
Vir je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Zadarskoj županiji i obuhvaća istoimeni otok Vir.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Općina Vir te istoimeni otok smješten je na krajnjem sjeverozapadu Zadarske županije. Okružena je Virskim morem i Povljanskim kanalom te brojnim manjim zaljevima. S kopnom je povezana mostom. Od Zadra je udaljena 26 km, dok je najbliži grad Nin udaljen 15 km.

Općina Vir čini jedno naselje: Vir, sa zaseocima: Torovi, Lozice i Kozjak. Sa sjevera ga okružuje općina Povljana od koje je dijeli Povljanski kanal, na jugoistoku je općina Privlaka sa istoimenim središtem s kojom je povezan mostom preko Privlačkog gaza lučnim mostom iz 1976. godine. Vir obuhvaća površinu od 22,38 km², dužinu 10,12 km i najveću širinu 4,25 km. Obalna linija iznosi 31,43 km.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema popisu iz 2001. godine Općina ima 1608 stanovnika, te je prosječna gustoća naseljenosti otoka/općine 71 stan/km².


Naseljena mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]

Bobovik, Jadro, Kozjak, Lozice, Lučica, Luka, Miljkovica, Rosulje, Site, Slatina, Školjić, Torovi, Žitna

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Općina Vir ustrojena je 1993. godine. Administrativno središe otoka je istoimeno naselje. Glavnu izvršnu vlast ima poglavarstvo na čelu s načelnikom.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Otok Vir se prvi puta u povijesnim dokumentima spominje 1069. godine u darovnici kralja Petra Krešimira IV.. U spomenutom dokumentu otok Vir se naziva Ueru. Prvi stanovnici Vira bili su Liburni, ilirsko pleme. Godine 1908. virske obitelji (njih 89) otkupljuju otok Vir.

Krajem 1970-ih i početkom 1980-ih su najave vlade tadašnje Socijalističke republike Hrvatske kako upravo na otoku Vir namjerava sagraditi nuklearnu elektranu dovele do drastičnog pada cijena nekretnina. Mnogi su građani to iskoristili kako bi jeftino kupili zemljište za vikendice. Zbog toga je relativno brzo na Viru sagrađen veliki broj ne samo vikendica, nego i kuća i apartmana za iznajmljivanje turistima.

1993. godine Vir je dobio status općine.

Nakon završetka rata u Hrvatskoj, te postupne obnove hrvatske turističke industrije, Vir je postao jedna od najpopularnijih destinacija, ali je ljetnih mjeseci to zbog velikog broja stanovnika i nedostatne infrastrukture redovno izaziva prometni kolaps, kao i povremene probleme s opskrbom vodom i strujom, odnosno crijevne infekcije. Hrvatska vlada je tome odlučila stati na kraj pokrenuvši veliku akciju rušenja bespravno izgrađenih kuća, što je godine 2006. izazvalo proteste mještana.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavna djelatnost na otoku je turizam. Lokalno stanovništvo bavi se još i stočarstvom, poljodjelstvom i ribarstvom.

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Crkva sv. Ivana Krstitelja (13./14. stoljeće),
  • župna crkva Sv. Jurja (1845. godine),
  • crkvica Sv. Jurja na Bandiri (12./13. stoljeće),
  • Virske kapelice,
  • mletačka utvrda Kaštelina.

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Vir je osnovnu školu dobio krajem 19. stoljeća. U školsku godinu 1926./1927. bilo je upisano 129 učenika. Od školske godine 1945./1946. pa na dalje na Viru se izvodi nastava u dvije škole - u Selu i zaseoku Lozice. Te godine je u seoskoj školi bilo upisano 129 učenika, a u školi u Lozicama 57 učenika. Do 1975. godine na Viru je djelovala osmogodišnja škola, a od 1975. g. ukida se osmogodišnja škola te postaje četverogodišnja, a učenici od 5 do 8 razreda pohađaju Osnovnu školu Privlaka. Prvi dječji vrtić osnovan je 1994. godine od strane Općine Vir.

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Kulturno umjetničko društvo Sv. Ivan Vir započelo je s radom 1998. godine te ga čine tri sekcije: crkveni zbor, sekcija za maškare i folklorna sekcija. U folklornom dijelu programa igraju se stara virska kola i njeguje narodno pjevanje.

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvi nogometni klub "Mornar" osnovan je 50-ih godina 20. stoljeća. Godine 1974. bio je formiran i košarkaški klub "Vir". Godine 1989. osnovan je boćarski klub "Vir" koji djeluje u prvoj županijskoj ligi. Na staroj tradiciji "Mornara", 1995. godine osnovan je nogometni klub "Vir" koji nastupa u županijskoj ligi.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Gradovi i općine Zadarske županije
Gradovi

Benkovac | Biograd na Moru | Nin | Obrovac | Pag | Zadar


Općine


Bibinje | Galovac | Gračac | Jasenice | Kali | Kolan | Kukljica | Lišane Ostrovičke | Novigrad | Pakoštane | Pašman | Polača | Poličnik | Posedarje | Povljana | Preko | Privlaka | Ražanac | Sali | Stankovci | Starigrad | Sukošan | Sveti Filip i Jakov | Škabrnja | Tkon | Vir | Vrsi | Zemunik Donji

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj