Usedom (grad)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Usedom
Centar grada vijećnica i katedrala
Centar grada vijećnica i katedrala
Koordinate: 53°52′N 13°55′E / 53.867°N 13.917°E / 53.867; 13.917
Država  Njemačka
Pokrajina Mecklenburg-Zapadno Pomorje
Okrug Vorpommern-Greifswald
Vlast
 - gradonačelnik Jochen Storrer
Površina
 - Ukupna 39.0 km²[1]
Visina 3[1]>
Stanovništvo (2019.)
 - Grad 1,725[1]
 - Gustoća 44.25 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 17406[1]
Pozivni broj 038372[1]
Karta
Usedom na karti Njemačke
Usedom
Usedom
Pozicija Usedoma u Njemačkoj

Usedom je gradić na sjeveroistoku Njemačke od 1,725 stanovnika.[1] u pokrajini Mecklenburg-Zapadno Pomorje.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Usedom se prostire na istoimenom otoku otoku Baltičkog mora - Usedom, na sjeverozapadnoj obali Szczecinskog zaljeva, udaljen svega dvadesetak km od poljske granice i Świnoujście.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Historija Usedoma počela je za Velike seobe naroda (8. / 9. vijek) kad je nastao kao slavensko naselje. Po njemu je nazvan i otok od praslavenskog uznam = usta (ušće).[2]

Početkom 12. vijeka opljačkali su ga danski Vikinzi. Oko 1125. podignut je zamak, a 1150. pored njega izgrađen je samostan. Između 1165. - 1175. Usedom je bio sjedište biskupije. Usedom je 1298. dobio status grada poveljom od Lübecka.[2]

Veliki požar u noći 1475. / 1476. zahvatio centar grada, pa je izgorjela crkva, vijećnica i škola. Nakon Tridesetogodišnjeg rata (1648. - 1720.), podpao je pod švedsku vlast.[2]

Ponovno je gorio 1688., a 1710. / 11. pretrpio je epidemiju kuge.

Kraljevina Pruska zauzela je 1720. Usedom, a od 1876. povezan željeznicom sa Berlinom, pa se odtad razvija kao turistički resort. Prvi most - Zecheriner, preko rukavca Peenestrom podignut je 1931. pa je ukinut trajekt. Nakon gotovo 14 godina, - 29. aprila 1945. srušile su ga jedinice Wehrmachta. 29. aprila 1945.[2]

Nakon rata je obnovljen1956.[2]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]


Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]