Trka

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Trka
Utrka u plivanju na Olimpijadi 2008 u Kini
Utrka u plivanju na Olimpijadi 2008 u Kini

Trka je ime za svaki oblik sportskog natjecanja u kom se sudionici natječu u brzini.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Iako su Antički Grci načelno cijenili sve sportove, ipak im je najvažnije natjecanje bila utrka dvokolica. Pobjednici tih utrka ne samo da su opjevani u odama takvih veličina kao što je Pindar, i da su ovjekovječeni u mramornim skulpturama, već su zaradili i puno novaca, što je suprotno mitu o njihovom amaterizmu koji su širili filohelenisti tokom 19. vijeka.[2] Utrke golih atleta održavale su se od stadiona u Olimpiji do brojnih polisa, zavisno o dužini zvale su se stadion (oko 180 m), diaulos (2 stadia) i dolihos (oko 4800 m).[1]

I za Antičkog Rima i Bizanta utrke dvokolica nastavile su biti jednako popularne. Utrke dvokolica u rimskom Circusu Maximusu znale su privući i do 250,000 gledaoca.[2]

Rimski Circus i bizantski Konstantinov hipodrom nastavili su priređivati utrke dvokolica, sve tamo do početka 5. vijeka, dugo nakon što su gladijatorske borbe zabranjene što zbog protesta kršćana a što zbog visokih troškova. Utrke dvokolica premda vrlo surove, bile su im vrlo privlačne, vjerojatno i zato jer su kočijaši bili podijeljeni na strogo organizirane frakcije (kao plave i zelene), pa su stekli i vjerne navijače, a njihova strast prenjela se i na natjecatelje. Taj recept za širenje popularnosti utrka raširio se od Britanskih otoka do Mezopotamije.[2]

Ljubav prema konjima se kod azijskih aristokrata može pratiti još od vremena Hetita, pa su konjičke utrke odavno popularne diljem Azije.[2] I Prorok Muhamed je odobrio konjičke utrke, ali kako su geografske prilike po Arabiji diktirale da se tamošnji ljudi koriste i devama, utrke s njima su jednako popularne kao i konjičke.[2]

Za ranog srednjeg vijeka prestale su se organizirati trke, osim u pojedinim rijetkim prilikama, po sajmovima i to za žene, koje bi se utrkivale za pobjednički ogrtač, dok bi muškarci bacali kamena s ramena.[2]

Prve novovjeke konjičke utrke počele su se održavati u gradovima komunama na Apeninskom poluotoku još u 13. vijeku, najslavnija od njih Palio iz Siene u sličnom obliku se održava od 1656. do danas. U toj utrci od 3 kruga natječu se deset gradskih kvartova - kontrada.[1]

Tokom 16 i 17. vijeka konjičke utrke utrke postale su popularne i u Engleskoj, pa su prve stalne utrke počele održavati od 18. vijeka.

Veslanje je bilo jedan prvih novovjekih sportova koji liči na današnje. Prva Utrka čamaca između Oxforda i Cambridga održana je 1829. iza tog je 1839. organizirana Henley regata. Nakon što su univerziteti Oxford i Cambridge održali svoj prvi sportski meč 1864. postala je popularna i atletika odnosno trčanje u raznim disciplinama.[2]

Francuska je početkom 19. vijeka preuzela vodstvo u razvoju bicikla i popularizaciji biciklizma. Prva utrka Pariz-Rouen održana je 1869., Tour de France je inauguriran 1903. Njegov veliki uspjeh inspirirao je Kraljevinu Italiju da 1909. organizira Giro d'Italia, a nakon tog i čitav niz dugometražnih utrka.[2]

Automobilističke utrke počele su se masovnije održavati nakon Prvog svjetskog rata

U prenesenom značenju trka-utrka može biti bilo što čim se ljudi bave od utrke u naoružanju, do utke tko će prvi doći do Južnog pola ili do Mjeseca.

Jedan od primjera utrke u naoružanju je natjecanje u gradnji drednota između Carske Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva prije Prvog svjetskog rata. Tad je Njemačka kao sila u usponu nastojala srušiti tradicionalnu pomorsku dominaciju Ujedinjenog Kraljevstva.[3]

Drugi još značajniji primjer je hladnoratovska utrka u nuklearnom naoružanju između Sjedinjenih Američkih Država i SSSR-a.[3]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 "Palio" (talijanski). .Treccani. http://www.treccani.it/enciclopedia/palio. pristupljeno 25. 01. 2018. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 "Sports" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/topic/sports. pristupljeno 25. 01. 2018. 
  3. 3,0 3,1 "Arms race" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/topic/arms-race. pristupljeno 25. 01. 2018. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]