Schärding
Schärding
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 48°13′N 13°29′E / 48.217°N 13.483°E | |
| Država |  Austrija
|
| Savezna zemlja | Gornja Austrija |
| Okrug (bezirk) | Schärding |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Franz Xaver Angerer |
| Površina | |
| - Urbano područje | 3.959 km²[1] |
| Visina | 318[2] |
| Stanovništvo (2014.) | |
| - Urbano područje | 4,918[1] |
| - Urbana gustoća | 1,242.2 stan./km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 4780 |
| Pozivni broj | 07712 |
| Službene stranice www.schaerding | |
| Karta | |
  Schärding | |
Schärding je grad na sjeveru Austrije od 4,918 stanovnika[1], on je administrativni centar Okruga Schärding, i pogranični grad sa Njemačkom.[2]
Schärding leži u Gornjoj Austriji, na ušću rijeke Pram u Inn, točno prekoputa bavarskog grada Neuhaus am Inn[2]
Mjesto je prvi put dokumentirano - 804. pod imenom Scardinga, srednjovjekovna utvrda smještena na važnim trgovačkim i prometnim pravcima.[2] Kako je Schärding više puta promijenio gospodare, i prelazio iz ruke u ruku, dvaput je dobio status grada 1316. i 1364.[2]
Schärding je na svom početku bio bavarsko naselje, a tek od 1779. je definitivno pripao Austriji.[2]
Od znamenitosti Schärding ima ostatke utvrda iz 14. / 15. vijeka; toranj - Wassertor i gradska vrata Linz i Passau, zvana kapucinski bastion iz 17. vijeka i ruine zamka u parku.
Atraktivna je i parohijska crkva s gotičkim korom i brodom, temeljno restaurirana između 1720. - 1726. u baroknom stilu, obnovljena 1814.[2] Uz to tu je barokna crkva malteških vitezova u Knajpovom terapijskom centru (1635. -1638.) koja je orginalno bila kapucinska crkva.[2]
Schärding ima naročito pitoreskni trg, sa oslikanim građanskim kućama građenim od 16. do 19. vijeka[2]
Od 3,884 zaposlenih u 1991. oko 70% je radilo u uslužnom sektoru i turizmu.[2] Schärding od Industrije ima dvije pivovare i građevinske firme.[2]
Pored grada je 1961. podignuta hidroelektrana Schaerding-Neuhaus snage 48 MW.[2]
