Inn
| Inn | |
|---|---|
| Lokacija | |
| Kontinenti | Evropa |
| Regije | Centralna Evropa |
| Države | |
| Pokrajine | Graubünden, Tirol, Salzburg, Bavarska |
| Gradovi | St. Moritz, Innsbruck, Landeck, Imst, Hall in Tirol, Rosenheim, Passau |
| Hidrografija | |
| Izvor – aps. visina – koordinate | Švicarske Alpe, Malojapass 2484[1] m |
| Ušće – aps. visina – koordinate | Passau 291 m |
| Dužina | 517[1] km |
| Pritoke | desne: Ötztal Ache, Melach, Sill, Ziller, Alz, Salzach, Pram, Enknach lijeve: Sanna, Mangfall, Attel, Isen, Rott |
| Hidrologija | |
| Protok – srednji | 730 m³/s |
| Sliv – površina | Crnomorski 26.068[1] km² |
| Ulijeva se u | Dunav |
| Građevinarstvo | |
| Brane | 21 |
| Karta | |
Inn (latinski: Aenus, Oenus, retoromanski: En) je alpska rijeka koja teče kroz Švicarsku, Austriju i Njemačku, velika desna pritoka Dunava duga 517 km.[1]
Inn izvire iz više izvora južno od jezera Lunghinsee na nadmorskoj visini od 2484 metra[1] u švicarskim Alpama u Kantonu Graubünden. Od tamo teče prema sjeveroistoku preko austrijskih zemalja Tirol i Salzburg.
Na donjem dijelu toka kroz Austriju formira granicu između Njemačke i Austrije. Nakon tog utječe u Bavarsku, protječe kroz Rosenheim, da bi kod Passaua imao ušće u Dunav.
Rijeka ima sliv velik 26.068 km² koji se proteže najvećim dijelom u Austriji gdje ima 320 km.[1]
Još od rimskih vremena Inn je bio važna prometnica za transport robe brodovima, i to je bio sve do 1858. i dolaska željeznice, koja je istisnula brodove. Nakon tog je izgradnja brojnih brana rijeku pretvorila u neplovnu.[1]
Na rijeci je podignuto ukupno 21 hidroelektrana.[1]
-
Inn, Engadin
-
Inn kod Suscha u Unterengadinu
-
Inn kod Rieda u Oberinntallu
-
Inn iz zraka
-
Inn prije Innsbrucka
-
Inn kod Kramsacha
-
Inn kod Langkampfena
-
Inn kod Kufsteina
-
Inn kod Wasserburga
-
Inn kod Muhldorfa
-
Inn kod Aigen Inna
-
Inn kod Schloss Neuhausa
- Der Inn (de)
