Ruska vojna intervencija na Krimu 2014.

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ruska vojna intervencija na Krimu
Segment Krimske krize
Crimea crisis map.PNG
Datum 27. februar 2014 (de facto)
Lokacija Krim
Sevastopolj
Hersonska oblast u Ukrajini[1]
Status traje
  • Rusija preuzima vojni nadzor nad Krimom, uključujući ukrajinske vojne, mornaričke i zrakoplovne baze[2]
Sukobljene strane
Rusija Rusija Ukrajina Ukrajina
Komandanti i vođe
predsj. Vladimir Putin
gen. Sergej Shojgu
gen. Valerij Gerasimov
gen. Igor Sergun
vadm. Aleksandr Vitko
Sergej Aksjonov
v.d. predsj. Oleksandr Turčinov
adm. Ihor Tenjuh
gen. Mihailo Kucin
kadm. Serhij Hajduk (zarobljen)
kadm. Denis Berezovski
(prebjegao na rusku snagu)
Angažirane jedinice
Medium emblem of the Вооружённые Силы Российской Федерации.svg Ruske oružane snage:[3][4]
Russian 76th Airborne Division patch.svg 76. zračnodesantna divizija
Russian 31st Airborne Brigade patch.svg 31. zračnodesantna brigada
18. mehanizirana brigada

Sleeve Insignia of the Russian Baltic Fleet.svg Baltička flota[5]
Sleeve Insignia of the Russian Northern Fleet.svg Sjeverna flota
Sleeve Insignia of the Russian Black Sea Fleet.svg Crnomorska flota:

Emblem of Federal security service.svg Jedinice FSB

Generalstaff central dep.svg Jedinice GRU

Emblem of the Ukrainian Armed Forces.svg Oružane snage Ukrajine:
Emblem of the Ukrainian Navy.svg Ukrajinska ratna mornarica
  • 36. brigada obalne obrane[10] Predaja

Emblem of the State Border Guard Service of Ukraine.svg Ukrajinska pomorska straža
Геральдичний знак - емблема МВС України.svg Ukrajinska policija
Емблема внутрішніх військ МВС України.svg Unutrašnje trupe
Emblem of the National Guard of Ukraine.svgNacionalna garda Ukrajine

Snage
Snage na Krimu: 25.000–30.000[11][12]
  • Crnomorska flota: 11.000 (uključujući marince)
  • 4 eskadrile lovačkih aviona (po 18 aparata u svakoj)

pojačanja: između 16.000[10][13][14][15] i 42.000[16] troops

Krimski garnizon:
~ 14.500 trupa[17]
10 brodova
Žrtve i gubici
1 ruski dobrovoljac poginuo[9][18][19][20]
1 vojno-obavještajni tim zarobljen
7 pripadnika ruske Crnomorske flote uhapšeno
1 poginuo[21][22]
3 ranjena[23]
50+ zarobljeno[23][24][25]
5.500 vojnika prebjeglo[26]
1 korveta oštećena i zarobljena
3 korvete zarobljene
1 minolovac zarobljen
1 podmornica zarobljena
1 amfibijski brod zarobljen
5 pomoćnih brodova zarobljeno
1 civilni aktivist otet i ubijen[27]

Ruska vojna intervencija na Krimu je izraz kojim se označavaju aktivnosti ruskih oružanih snaga na ukrajinskom poluotoku Krimu za vrijeme trajanja krimske krize 2014. godine, odnosno za vrijeme procesa tokom koga je na području Autonomne Republike Krim i Grada Sevastopolja de facto prestala ukrajinska i uspostavljena ruska vlast. Do nje je došlo nakon krvavih nereda u Kijevu nakon kojih je zbačen i protjeran pro-ruski ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič te uspostavljena nova pro-evropska vlada na čelu sa premijerom Arsenom Jacenjukom, a koju su odbile priznati lokalne vlasti na Krimu, kao i Rusija. Ruska vojna intervencija je formalno počela 1. marta, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin od Savjeta Federacije dobio odobrenje da koristi vojne snage na teritoriji Ukrajine u svrhu "stabilizacije situacije"; u Ukrajini i na Zapadu se, međutim, vjeruje da je invazija počela nekoliko dana ranije, kada su aerodrome, vladine zgrade i druge strateške objekte na Krimu počele zaposjedati maskirane uniformirane osobe bez oznaka, za koje su krimske vlasti tvrdile da je riječ o miliciji "(snage samoobrane)". Slične akcije su se ubrzo proširile i na ukrajinske vojne baze i druge instalacije, koje su došle pod blokadu ruskih trupa i "snaga samoobrane", pri čemu se od ukrajinskih vojnika tražila predaja ili razoružanje. Ključne baze su se predale do 5. marta, pri čemu je veliki dio ljudstva prihvatio ponudu da prijeđe na krimsku/rusku stranu; posljednji usamljeni garnizoni, koji su dotada uglavnom pružali simboličan otpor, su se predali 21. marta, a nakon čega su ruske vlasti najavile da će Ukrajini vratiti dio zaplijenjenog naoružanja i opreme. Iako, s izuzetkom manjih incidenata poput krvoprolića u Simferopolju, ruske vojne operacije nisu dovele do ozbilnijeg nasilja na samom Krimu, odnosno, s izuzetkom ruskog zauzimanja benzinske stanice na granici Hersonske oblasti ostale ograničene na poluotok Krim, one su izazvale najveće pogoršanje odnosa između Rusije i Ukrajine nakon raspada SSSR-a, odnosno krizu u odnosima Rusije i Zapadnog svijeta.

Izvještaj UN-a 15.5. 2014.[uredi - уреди | uredi kôd]

15.5. 2014., UN je objavio izvještaj o stanju u Ukrajini. Prema izvještaju, zabilježena su kršenja ljudskih prava na Krimu, kao što su ometanje slobode govora, zlostavljanje manjina i ometanje rada novinara.[28] Prema UNHCR-u, do 29.4. zabilježeno je 7.207 raseljenih osoba registriranih u svih 24 regija Ukrajine, od kojih su većina krimski Tatari, iako je bilo zabilježeno i raseljenih Ukrajinaca, etnički izmiješanih obitelji i Rusa.[29] Izvještaj je također izrazio i zabrinutost povodom isteka ultimatuma ruskih vlasti 18.4., prema kojemu svi građani Krima imaju mjesec dana vremena da zatraže rusko državljanstvo. Osobe koje nisu htjele zamijeniti svoje ukrajinsko državljanstvo za ukrajinsko su doživjele zlostavljanja. Također, "tranzicijsko razdoblje" Krima završava u siječnju 2015., nakon čega će svi stanovnici koji nisu zatražili rusko državljanstvo morati zatražiti dozvolu za boravak ili će se suočiti sa deportacijom iz Krima.[30]

Mišljenje pravnih stručnjaka[uredi - уреди | uredi kôd]

Wikiquote „Neriješen je problem u međunarodnom pravu kada se dva principa sudaraju: pravo na samoodređenje i pravo države na teritorijalnu cjelovitost. To je bio problem i sa Kosovom...Ali kosovsko proglašenje neovisnosti je jasno ocrtano kao "poseban slučaj" te ne može biti presedan za bilo koju drugu situaciju, te također zabranjuje da se neka nova država pridruži bilo kojoj drugoj. Također, neovisnost je proglašena nakon godina nasilja protiv albanskog stanovništva, što znači da se razlikuje od Krima gdje nije bilo zabilježenih napada na ruske zajednice. [31]
(Sigmar Stadlmeier, ravnatelj ureda za međunarodno pravo na sveučilištu u Linzu)
Wikiquote „Ako čak niti humanitarna intervencija nije općenito priznata, onda ono što se događa u Krimu sada ni na koji način nije u skladu sa međunarodnim pravom.[32]
(Stefan Talmon, profesor međunarodnog prava na sveučilištu u Bonnu)
Wikiquote „Samoodređenje je koncept koji je nedosljedno provođen u međunarodnoj zajednici. S obzirom na povijest teritorija, stanovništvo Krima ima razuman zahtjev za samoodređenje.[33]
(John Quigley, profesor emeritus međunarodnog prava na državnom sveučilištu, Ohio)
Wikiquote Human Rights Watch je mišljenja da se međunarodni zakon okupacije primjenuje na ruske snage na Krimu.[34]
(Human Rights Watch)

Povezano[uredi - уреди | uredi kôd]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. Russian Military Forces Come Into Chonhar Village, Kherson Region. Ukrainian News, 8 March 2014
  2. „Ukraine Puts Troops on High Alert, Threatening War”, The New York Times, 2. III 2014, http://www.nytimes.com/2014/03/03/world/europe/ukraine.html 
  3. General Staff of the Ukrainian Armed Forces: in Crimea – not just soldiers from units of Black Sea Fleet. Ukrayinska Pravda. 4 March 2014
  4. In Crimea, Russian soldiers are not only part of the Black Sea Fleet, says the General Staff of AF of Ukraine. Interfax-Ukraine. 4 March 2014
  5. „Russia redeploys ships of Baltic and Northern fleets to Sevastopol, violates agreement with Ukraine”. Ukrinform. 3 March 2014. http://www.ukrinform.ua/eng/news/russia_redeploys_ships_of_baltic_and_northern_fleets_to_sevastopol_violates_agreement_with_ukraine_317983. 
  6. Vasovic, Aleksandar (14 March 2014). „Serbian paramilitaries join pro-Russian forces in Crimea”. Yahoo News. Arhivirano iz originala 15 March 2014. https://web.archive.org/web/20140315221758/http://news.yahoo.com/serbian-paramilitaries-join-pro-russian-forces-crimea-080011724.html. 
  7. Bacchi, Umberto (10 March 2014). „Ukraine Crimea Crisis: Serb Chetnik Militia Joins Pro-Russian Patrols”. International Business Times. http://www.ibtimes.co.uk/ukraine-crimea-crisis-serb-chetnik-militia-joins-pro-russian-patrols-1439654. Pristupljeno 15 March 2014. 
  8. In Crimea arrived composite detachment of Cossacks from Volgograd. Komsomolskaya Pravda. March 13, 2014
  9. 9,0 9,1 The deceased in Simferopol was born in Volgograd region and served by contract in Chechnya, said his relative. Kavkazskiy uzel. March 20, 2014
  10. 10,0 10,1 Michael Weiss (3 January 2014). „Russia Stages a Coup in Crimea”. The Daily Beast. http://www.thedailybeast.com/articles/2014/03/01/so-russia-invaded-crimea.html. 
  11. „Ukraine looks for 'sign of hope' from Russia over Crimea”. CNN. http://edition.cnn.com/2014/03/04/world/europe/ukraine-russia-tensions/. 
  12. „In Crimea are already 30 thousand of Russian military – part of Sevastopol fleet base which was agreed by the legitimate government of Ukraine and Russian which states that Russia is allowed to keep the military base till 2045.”. Ukrayinska Pravda. 7 March 2014. http://www.pravda.com.ua/news/2014/03/7/7018027/. 
  13. „An eerie mood on the ground in Crimea”. CNN. http://edition.cnn.com/2014/03/04/world/europe/ukraine-mood-on-the-ground/index.html?hpt=bosread. 
  14. Dearden, Lizzie (1 March 2014). „Ukraine crisis: Putin asks Russian parliament's permission for military intervention in Crimea”. The Independent. http://www.independent.co.uk/news/world/europe/ukraine-crisis-putin-asks-russian-parliaments-permission-for-military-intervention-in-crimea-9162253.html. 
  15. Russia illegally increased the number of its troops in Ukraine up to 16 thousand – acting Defense Minister. Interfax-Ukraine. 3 March 2014
  16. Anonymous (3 March 2014). „Insider's view: Moscow is in control of Crimea in Ukraine”. Daily News. New York. http://www.nydailynews.com/news/world/insider-view-moscow-control-ukraine-crimea-article-1.1708580. Pristupljeno 6. III 2014. 
  17. „Ukraine must focus on where its assets are stationed, experts say”. The Guardian. 3 March 2014. http://www.theguardian.com/world/2014/mar/03/ukraine-assets-forces-military-crimea. 
  18. Ataman Alexander Kryventsov "Cossacks killed in Simferopol, was not included in the combined detachment of Cossacks from Volgograd". Vse dla vas. March 22, 2014
  19. Killed by a sniper Crimean self-defender appeared as the Don Cossack from Volgograd Arhivirano 2014-10-28 na Wayback Machine-u. Mir i politika. March 20, 2014
  20. 1 Ukrainian serviceman, 1 fighter reported killed in storming of Crimean facility The Associated Press, 18 March 2014
  21. Occupants killed Ukrainian soldier in Crimea. Ukrayinska Pravda. March 18, 2014
  22. Ukraine officer 'killed in attack on Crimea base'. BBC News. March 18, 2014
  23. 23,0 23,1 Ukrainian soldier killed during the storming of the Ukrainian Armed Forces photogrammetric center in Simferopol - regional media center MoD. Interfax-Ukraine. March 18, 2014
  24. "Putin vs the people of Ukraine". 2 March. In Ukranian. Ukrayinska Pravda. 2 March 2014
  25. Ukrainian Soldier Is Wounded as Russian Forces Attack Crimean Base The New York Times, 22 March 2014
  26. http://en.ria.ru/world/20140304/188085607/5500-Ukrainian-Soldiers-Defect-to-Serve-an-Independent-Crimea.html
  27. [Оккупанты начали убивать татар в Крыму Оккупанты начали убивать татар в Крыму] OSP-UA.info, 18 March 2014
  28. UN 2014, str. 3-4.
  29. UN 2014, str. 27.
  30. UN 2014, str. 28.
  31. „How international law treats Crimea joining Russia”. Asia One World. 14.3. 2014. Arhivirano iz originala 2014-04-15. https://web.archive.org/web/20140415074804/http://news.asiaone.com/news/world/how-international-law-treats-crimea-joining-russia. 
  32. Christian Ignatzi (8.3. 2014). „Crimea: A breach of international law”. Deutsche Welle. http://www.dw.de/crimea-a-breach-of-international-law/a-17483425. 
  33. „Leading Expert on Legal Status of Crimea”. Institute for Public Accuracy. 6.3. 2014. http://www.accuracy.org/release/leading-expert-on-legal-status-of-crimea/. 
  34. „Questions and Answers: Russia, Ukraine, and International Humanitarian and Human Rights Law”. Human Rights Watch. 22.3. 2014. http://www.hrw.org/news/2014/03/21/questions-and-answers-russia-ukraine-and-international-humanitarian-and-human-righ-0. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]