Međunarodne sankcije protiv Rusije 2014.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Države koje su predstavile sankcije protiv državljana ili korporacija Rusije ili Krima
  Rusija
  Države koje su uvele sankcije
  Države članice EU-a koje su uvele sankcije

2014., nakon krimska krize te oružane eskalacije koja je dovela do rata u istočnoj Ukrajini, određen broj država i vlada je uvelo sankcije protiv pojedinaca i poduzeća Rusije ili Krima. Te države su bile SAD, EU, Kanada, Japan, Norveška, Crna Gora, Albanija, Švicarska, Moldavija, Island, Novi Zeland i Australija, kao i sama Ukrajina. Rusija je uzvratila zabranom uvoza hrane iz tih država i organizacija.

Kronologija sankcija[uredi | uredi kod]

Prvu rundu sankcija SAD i EU su uvele 17.3. 2014., zbog Ruske aneksije Krima: uvedena je zabrana putovanja i smrznuta imovina protiv 21 službenika Rusije ili Krima.[1]

28.4., odigrala se druga runda snakcija: SAD je uveo zabranu poslovnih transkacija za sedam ruskih državljana i sedamnaest ruskih poduzeća. Istoga dana, EU je uvela zabranu putovanja za dodatnih petnaest ruskih pojedinaca.[2]

Treći krug sankcija odigrao se 17.7., kada je SAD uveo zabranu poslovanja za dvije velike ruske energetske kompanije, Rosnjeft i Novatek, dok je EU savjetovala Europskoj investicijskoj banci da više ne ulaže u ruske projekte.[3] Ruska burza RTS potom je zabilježila pad vrijednosti dionica od 4%, dok su dionice Rosnefta pale za 5 a Novateka za 11%.[4] 29.7., EU je prvi put uveo sankcije i ruskim naftnim kompanijama, bankama i vojnim poduzećima: zabranjuje se pristup financijskim tržištima EU-a, zabranjuje se prodaja oružja, osjetljive tehnologija u domeni energetike i proizvodi kojima je svrha dvostruka, i civilna i vojna. Zamrznuta je i imovina četiri ruska poslovna čovjeka bliska Vladimiru Putinu, optužena da su izvukli korist iz aneksije Krima ili aktivno podupirali destabilizaciju istoka Ukrajine.[5]

Četvrti krug još gorih sankcija uvela je EU 18.12. Prema novim mjerama, bilo kakve investicije ili financiranje na Krimu od europskih poduzeća i kompanija zabranjene su i tako postale nezakonite, te je isto tako zabranjeno i europskim turističkim agencijama i jahtama uplovljavanje na bilo koju luku tog poluotoka. Isto je tako zabranjen izvoz pojedinih dobara i tehnologija Krimu, poglavito onog koji se tiče prijevoza, telekomunikacija, energetskog sektora ili industrije proizvodnje nafte, plina i minerala.[6] SAD je nove sankcije uveo 9.12., a na njima se našla i najveća ruska banka, Sberbank, dok je zamrznuta imovina pet obrambenih ruskih tehnoloških kompanija te uvedena zabrana izvoza robe, usluga ili tehnologija koje podupiru istraživanje ili proizvodnju za rusko duboko more, arktičku obalu ili projekte koji imaju potencijal proizvoditi naftu, a to najviše pogađa pet kompanija – Gazprom, Gazprom Njeft, Lukoil, Surgutneftegas i Rosnjeft.[7]

3.9., Australija je odlučila zabraniti prodaju urana Rusiji u znak prosvjeda protiv politike Moskve prema Ukrajini.[8]

Uz ove mjere, Rusija je kao članica izbačena i iz skupine G-8[9] i Vijeća Europe.[10]

Ekonomski gubici[uredi | uredi kod]

Ruski ministar financija Anton Siluanov je izjavio da su Rusiju 2014. sankcije i pad cijena nafte za preko 30 posto koštale ukupno 140 milijardi $.[11] Do kraja 2014., ruska rublja je pala za 50 % u odnosu na dolar, te je 16.12. 2014. ruska središnja banka odlučila da se ključna kamatna stopa u Rusiji poveća sa 10,5 na 17 %, što je bio velik teret običnom stanovniku Rusije.[12]

Povezano[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]