Teritorijalni integritet

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Teritorijalni integritet je načelo međunarodnog prava prema kome suverene države uživaju pravo na nepovredivost vlastitih granica, odnosno prema kome države ne bi trebale podupirati secesionističke pokrete ili promovirati promjene granica drugih država. Jednostrana promjena granica se smatra činom agresije, a države se trebaju uzdržavati od priznavanja nezavisnosti na takav način stvorenih državnopravvnih entiteta.

Načelo nepovredivosti granica se uvriježilo kao standard u međunarodnom pravu nakon Drugog svjetskog rata, odnosno njime se nastojalo ukloniti iredentističke sporove kao povod za izbijanje novih sukoba. Uglavnom se poštovalo, iako su postojali izuzeci kao što su indijska invazija Goe, turska invazija Cipra, indonezijska invazija Istočnog Timora i argentinska invazija Falklanda ili djelomično priznanje nezavisnosti nigerijske države Biafre. Početkom 21. vijeka je, međutim, dovedeno u pitanje kada je među vodećim zapadnim vladama i javnosti postao popularan stav o tzv. odgovornosti za zaštitu (engl. Responsibility to protect) i koncept tzv. humanitarne intervencije pri čemu je dugoročno spriječavanje masovnog kršenja ljudskih prava važnije od očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta neke države. Tim stavom se, između ostalog, obrazlagala odluka SAD i drugih zapadnih država da priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova od Srbije. Vlada Rusije pod Vladimirom Putinom je, pak, taj isti stav već za nekoliko mjeseci koristila kao obrazloženje za priznanje nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije (formalno još uvijek u sastavu Gruzije), odnosno jednostrano pripajanje ukrajinskog poluotoka Krima 2014. godine.

Povezano[uredi | uredi kod]