Povelje bana Tvrtka I Vlatku Vukoslaviću Hrvatiniću
Povelje bana Tvrtka Vlatku Vukoslaviću su skupina od tri dokumenta skoro istog sadržaja koje su nakon smrti bana Stjepana II Kotromanića izdali zajedno Stjepanov brat knez Vladislav, njegova žena kneginja Jelena, ban Tvrtko i njegov brat knez Vuk. Izdavanju povelje bilo je prisutno dvanaest svjedoka, članova bosanskog sabora. Ovom poveljom je riješena molba Vlatka Vukoslavića, sina Vukoslava Hrvatinića. Vlatko se osjećao ugrožen od braće koju je ban Stjepan II, jer su bili u njegovoj službi, više privilegirao nego njega, pa traži da mu se potvrde povlastice koje je uživao još njegov otac Vukoslav, na osnovu povelje bana Stjepana II iz 1326. god. Vlatko nije služio na dvoru kod Stjepana i to je bio razlog zbog kojega su braća htjela osporiti njegov posjed.[1]
Vlatko nije bio zadovoljan ovom poveljom, jer nisu bile navedene tačne granice posjeda u djedovini Hrvatinića. Dijak Dražeslav je napisao novu povelju istog sadržaja, sa precizno definisanim posjedima. Vidi se da Vlatkova djedovina nije osobito velika, ima svega devet sela u Ključu, Zemuniku i Vrbanji, i prvenstveno tvrđavu Ključ.[2] Vlatko je uspio također izmamiti od Tvrtka obećanje da niko neće primati njegove ljude, pa ni sam ban ako ga napuste.
Godine 1354. umro je knez Vladislav, Tvrtkov otac pa se Vlatko pribojao da mu neće vrijediti stare povelje. Državne poslove preuzela je kneginja Jelena. Otišla je u Ugarsku s mlađim sinom Vukom i po povratku sazvala sabor ili stanak u Milima, na kojem su predstavnici Donjih Kraja, Zagorja i Humske zemlje, a odsutni vlastela Usore, Soli, Trebotića i Uskoplja. Tom prilikom kneginja Jelena i ban Tvrtko izdali su i treću povelju Vlatku, sa prisutnom vlastelom iz navedenih oblasti. Ban Vuk je bio odsutan.
Knezu Vlatku Vukoslaviću i njegovoj djeci zajamčen je svaki mir i lična sigurnost, dok god su živi. Imovina će im ostati u onom stanju i opsegu, u kojem su je imali u vrijeme smrti bana Stjepana II Kotromanića.[3]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ „Nada Klaić: SREDNJOVJEKOVNA BOSNA”. EMINEX s p.o. Zagreb, 1964.. Pristupljeno 9. 2. 2023.
- ↑ „Stari grad Ključ”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 6. 2016.
- ↑ „Ferdo Šišić: Rodoslovlje knezova Hrvatinića”. Matica Hrvatska, Zagreb, 1902.. Pristupljeno 9. 2. 2023.