Vonjače

Vonjače (Latinski: Anacardiaceae) je velika porodica biljaka iz dikotiledonog razreda^[1], Vonjače imaju oko osamdesetak rodova i oko 870 listopadnih i zimzelenih vrsta stabala i grmova.^[2]

Najveći dio vonjača potječe iz tropskih i suptropskih krajeva svijeta, ali nekoliko vrsta raste u područjima umjerene klime.^[2] Nekoliko vrsta je ekonomski važno.^[2]

Karakteristike[uredi | uredi kod]

Jedna od najvećih karakteristika te porodice je smolasta kora i fluid koji potamni kad se izloži zraku.^[2] Jednostavni ili perasto složeni listovi raspoređeni su izmjenično. Sitni neugledni cvjetovi često su grupirani na vrhovima stabljika ili u pazušcima listova.^[1] Cvjetovi su dvospolni ili jednospolni (jednodomni ili dvodomni). Brojne vrste daju jestive plodove^[1], a tkivo ploda je koštunica.^[2]

Od jestivih vrsta najpoznatije su; pistacija (Pistacia vera) i Indijski orah (Anacardium occidentale) sa svojim orašastim sjemenkama, a nakon tog voćni; mango (Mangifera indica), jamajska šljiva (Spondias mombin) i divlja šljiva (Harpephyllum caffrum).^[2]

Zbog korisnih smola i ulja poznati su; Tršlja (Pistacia lentiscus) i Smolasto drvo (Toxicodendron vernicifluum), a zbog tanina drvo - Kebračo. Peruanski papar (Schinus molle) i nekoliko vrsta rujeva popularni su u hortikulturi kao dekorativne biljke.^[2]

Tri vrste su toksične; Otrovni bršljan (toxicodendron radicans), Atlanski hrast (Toxicodendron pubescens) i otrovni ruj.^[2]

Po Balkanu rastu; Obični ruj (Cotinus coggygria), Tršlja (Cotinus americanus), Smrdljika (Pistacia terebinthus), a puno rijeđe Grozdasti ruj (Rhus coriaria), (mjestimično podivljao), sjevernoamerički Kiseli ruj (Rhus typhina) i vrlo rijetko Toxicodendron vernix (Otrovni ruj), koji na dodir izaziva osip na koži.^[1]

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 „Vonjače” (hrvatski). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 01.09.2018.
↑ ^2,0 ^2,1 ^2,2 ^2,3 ^2,4 ^2,5 ^2,6 ^2,7 „Anacardiaceae” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 01.09.2018.