Razred (biologija)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Razred, odomaćeno i kao klasa (lat. ' 'classis' ' – u biološkoj klasifikaciji – je taksonomski rang. Ostali dobropoznati rangovi, od život, u opedajućem nizu su:

  • život,
  • domen,
  • carstvo,
  • koljeno,
  • red,
  • porodica,
  • rod , i
  • vrsta, koje su usklađene između koljena i reda. Što se tiče druge poznatih taksona, postoji mogućnost neposredno nižeg ranga, na koje ukazuju prefiks sub (=pod): potklasa (latinski: subclassis).
  • taksonomske jedinice su rangirani taksoni .

Sastav svake klase određuju taksonomi. Često ne postoji tačan dogovor raznih taksonoma, koji uzimaju različite kriterije I pozicije. Ne postoje teška pravila koje taksonomi trebaju slijediti u opisivanju klase, ali za široko poznate životinje (vjerovatno) postoji konsenzusa. Na primjer, pas se obično svrstava u koljeno Chordata (žvotinje sa notohordom), razred Mammalia, red Carnivora.

U botanici, o razredima se sada rijetko raspravlja. Od prvog objavljivanja APG sistema u 1998. godini, koji je predložio taksonomiju cvjetnica do nivoa reda, mnogi izvori, rangove koji su viši od reda smatraju neformalnim kladus ima (grana]]ma). Gdje su dodijeljena formalna imena rangova, reduciraju ih na na niži nivo, npr . rared Equisitopsida kopnenih biljaka, sa glavnom podjelom, unutar razreda označene su i podrazredi I nadrazredi .[1]

Hijerarhija rangova[uredi - уреди | uredi izvor]

Za grane (kladuse), alternativno se uzima više podjela.

Primjeri u zoologiji[uredi - уреди | uredi izvor]

Ime Značenje prefiksa Promjer 1 Primjer 2 Primjer 3[2]
Nadklasa super Tetrapoda
Razred Mammalia Maxillopoda Sauropsida
Podrazred sub]]: ispod Theria Thecostraca Avialae
Infrarazred infra: ispod Cirripedia Aves
Parv0razred parvus: small, unimportant Neornithes

Historija koncepta[uredi - уреди | uredi izvor]

Razred (klasu), kao poseban rang biološke klasifikacije koja ima svoj prepoznatljivi naziv (a ne samo da se naziva najviši nivo (gen summum) prvi put je uveo francuski botaničar Joseph Pitton de Tournefort u svojoj klasifikaciji biljaka koja se pojavila u njegovoj "Eléments de botanique", 1694.

U prvom izdanju svog djela Systema Naturae (1735).[3] Carl Linnaeus podijelio sva tri svoja carstva prirode (minerali, biljke i životinje) u klase. Samo u životinjskom carstvu su Linneove klase slične onima za koje se danas koriste; njegovi razredi i redovi biljaka nikad nisu imali namjeru da predstavljaju prirodne grupe već da pruže pogodan "veštački ključ" prema njegovoj "Lineovskoj klasifikacija za biljke ("Systema Sexuale"), u velikoj mjeri zasnovanoj na aranžmanu cvjetova.

Od tada se razred smatrao najvišim nivoom taksonomske hijerarhije sve dok George Cuvierovi ogranci, prvobitno zvani koljena od strane Ernst Haeckel[4] nisu uvedeni na početku 19. stoljeća.

Tako se kičmenjaci dijele u slijedeće razrede:

Položaj morskih štakora odnosno himera, dinosaura i pterosaura još nije nedvosmisleno utvrđen, jesu li zasebni razredi ili dijelovi razreda hrskavičnjača (morski štakori odnosno himere), a dinosauri i pterosauri dio razreda gmazova.

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Chase, Mark W.; Reveal, James L. (2009), "A phylogenetic classification of the land plants to accompany APG III", Botanical Journal of the Linnean Society 161 (2), DOI:10.1111/j.1095-8339.2009.01002.x 
  2. Classification according to Systema Naturae 2000, which conflicts with Wikipedia's classification. "The Taxonomicon: Neornithes". http://taxonomicon.taxonomy.nl/TaxonTree.aspx?id=1014031. pristupljeno 3 December 2010. 
  3. Mayr E. (1982). The Growth of Biological Thought. Cambridge: The Belknap Press of Harvard University Press. ISBN 0-674-36446-5
  4. Collins, A.G., Valentine, J.W. (2001). "Defining phyla: evolutionary pathways to metazoan body plans." Evol. Dev. 3: 432-442.