Sorta (botanika)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Sorta – u botanici i agronomiji – je prirodna, odnosno kultivirana populacija sa karakteristikama koje ju čine prepoznatljivom, unatoć slobodnoj hibridizaciji sa drugim populacijama iste vrste. To je taksonomski rang ispod podvrste, a iznad forme. U zoološkoj nomenklaturi izjednačena je sa rangom rase.[1][2][3][4]

Status sorte je uređuje Međunarodni kodeks botaničke nomenklature. Nije moguće sve gajene biljke uključiti u botaničku klasifikaciju, ali se sve mogu botanički svrstati do određenog stepena.[5]

Sorta ili varijetet je također legalni termin, prema Konvenciji Međunarodne unije za zaštitu novih biljnih varijetata (International Union for the Protection of New Varieties of Plants: UPOV). Kod kultiviranih biljaka se prepoznaje kao kultivar, odnosno kao "varijetet", u smislu križanac, sa posebnom zaštitom, zvanom pava proizvođača biljnih križanaca (plant breeders' rights), što zavisi od unutrašnje i/ili vanjske legislative.

Ovaj „varijetet“ (koji se razlikuje od pravnog statusa) nije taksonomski rang u botanici, koji je reguliran Međunarodnim kodeksom algi, gljiva i biljaka (International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants), niti terminom "sorta" (regulirao Međunarodni kodeks nomenklature gajenih biljaka). Neki voćari koriste termin "sorta" neprecizno; na primjer, vinari gotovo uvijek se odnose na varijante grožđa kao " sorte.

Također pogledajte[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Regine Filler, http://www.markenrecht.justlaw.de/sorte-sortenschutz.htm Schutz biologischer Organismen]
  2. http://www.upov.org UPOV-verdrag van 1991.
  3. https://web.archive.org/web/20090117003744/
  4. http://mineco.fgov.be/intellectual_property/patents/depot6_nl.htm.
  5. Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 

Vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]