Paragvaj – razlika između verzija
m robot kozmetičke promjene |
|||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Infokutija zemlja |
{{Infokutija zemlja |
||
|konvencionalno_dugo_ime = Republika Paragvaj |
|konvencionalno_dugo_ime = Republika Paragvaj |
||
|domaće_ime = República del Paraguay<br>Tetã Paraguái |
|domaće_ime = República del Paraguay<br />Tetã Paraguái |
||
|kratko_ime = Paragvaj |
|kratko_ime = Paragvaj |
||
|ime_genitiv=Paragvaja |
|ime_genitiv=Paragvaja |
||
Red 7: | Red 7: | ||
|zastava_opis = Zastava |
|zastava_opis = Zastava |
||
|slika_grba = Coat of arms of Paraguay.svg |
|slika_grba = Coat of arms of Paraguay.svg |
||
|drugi_simbol = [[ |
|drugi_simbol = [[Datoteka:Flag of Paraguay (reverse).svg|85px]] |
||
|drugi_simbol_opis = {{raise|0.3em|[[Flag of Paraguay|Flag (reverse)]]}} |
|drugi_simbol_opis = {{raise|0.3em|[[Flag of Paraguay|Flag (reverse)]]}} |
||
|slika_karta = PRY orthographic.svg |
|slika_karta = PRY orthographic.svg |
||
|moto = "Paz y justicia"<br/>{{small|"Mir i pravda"}} |
|moto = "Paz y justicia"<br />{{small|"Mir i pravda"}} |
||
|državna_himna = <br/>[[Paraguayos, República o Muerte]]<br/>{{small|''Paragvajci, republika ili smrt''}} |
|državna_himna = <br />[[Paraguayos, República o Muerte]]<br />{{small|''Paragvajci, republika ili smrt''}} |
||
|jezici_tip = [[službeni jezik|službeni jezici]]<ref name=languages>{{cite document |url=http://www.servat.unibe.ch/icl/pa00000_.html#A140_ |title=Paraguay – Constitution, Article 140 About Languages |publisher=International Constitutional Law Project |accessdate=3. XII 2007 |postscript=}} (see [http://www.servat.unibe.ch/icl/pa__indx.html translator's note])</ref><ref>{{cite web |url=http://convergencia.uaemex.mx/rev38/38pdf/LIZCANO.pdf |title=8 LIZCANO |publisher=Convergencia.uaemex.mx |accessdate=5. X 2012}}</ref> |
|jezici_tip = [[službeni jezik|službeni jezici]]<ref name=languages>{{cite document |url=http://www.servat.unibe.ch/icl/pa00000_.html#A140_ |title=Paraguay – Constitution, Article 140 About Languages |publisher=International Constitutional Law Project |accessdate=3. XII 2007 |postscript=}} (see [http://www.servat.unibe.ch/icl/pa__indx.html translator's note])</ref><ref>{{cite web |url=http://convergencia.uaemex.mx/rev38/38pdf/LIZCANO.pdf |title=8 LIZCANO |publisher=Convergencia.uaemex.mx |accessdate=5. X 2012}}</ref> |
||
|službeni_jezici = {{unbulleted list |[[Španski jezik|španski]] |[[Paragvajski guaraní|guaraní]]}} |
|službeni_jezici = {{unbulleted list |[[Španski jezik|španski]] |[[Paragvajski guaraní|guaraní]]}} |
||
Red 88: | Red 88: | ||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
Europljani su stigli na ovo područje početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]], a [[1537]]. Španjolci su |
Europljani su stigli na ovo područje početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]], a [[1537]]. Španjolci su osnovali [[Asunción]] koji je ubrzo postao središte kolonijalne pokrajine. [[Isusovci]] su kroz mrežu misija kolonizirali ostatak istočnog Paragvaja, ali su u drugoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]] istjerani. Godine [[1776]]. cijelo je područje postalo dio Potkraljevstva Rio de la Plata sa sjedištem u [[Buenos Aires]]u. Paragvaj je proglasio neovisnost zbacivši lokalne španjolske vlasti [[15. svibnja]] [[1811]]. |
||
[[Rat trojnog saveza]] kojeg je zemlja od [[1864]]. do [[1870]]. vodila protiv [[Brazil]]a, [[Argentina|Argentine]] i [[Urugvaj]]a gotovo ju je uništio. Izgubila je dvije trećine muškog stanovništva i 140.000 km² teritorija. Sljedećih pola stoljeća Paragvaj je gospodarski stagnirao. U [[Rat za Chaco|Ratu za Chaco]] od [[1932]]. do [[1935]]. uspio je obraniti zapadni dio zemlje od [[Bolivija|bolivijskog]] napada. Od [[1954]]. do [[1989]]. zemljom je vladao diktator [[Alfredo Stroessner]], isprva blizak [[SAD]]-u, a kasnije [[Brazil]]u. Razvoj demokracije koče korupcija i nedostatak demokratske političke kulture. |
[[Rat trojnog saveza]] kojeg je zemlja od [[1864]]. do [[1870]]. vodila protiv [[Brazil]]a, [[Argentina|Argentine]] i [[Urugvaj]]a gotovo ju je uništio. Izgubila je dvije trećine muškog stanovništva i 140.000 km² teritorija. Sljedećih pola stoljeća Paragvaj je gospodarski stagnirao. U [[Rat za Chaco|Ratu za Chaco]] od [[1932]]. do [[1935]]. uspio je obraniti zapadni dio zemlje od [[Bolivija|bolivijskog]] napada. Od [[1954]]. do [[1989]]. zemljom je vladao diktator [[Alfredo Stroessner]], isprva blizak [[SAD]]-u, a kasnije [[Brazil]]u. Razvoj demokracije koče korupcija i nedostatak demokratske političke kulture. |
||
Red 102: | Red 102: | ||
[[Popis gradova u Paragvaju]] |
[[Popis gradova u Paragvaju]] |
||
==Izvori== |
== Izvori == |
||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
Verzija na datum 24 juni 2014 u 11:41
Republika Paragvaj República del Paraguay Tetã Paraguái |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Geslo: "Paz y justicia" "Mir i pravda" |
||||||
Državna himna: " Paraguayos, República o Muerte Paragvajci, republika ili smrt" |
||||||
Glavni grad | [[Asunción]] | |||||
Najveći grad | Asunción | |||||
Službeni jezici | ||||||
Etničke grupe (2000) |
|
|||||
Demonim | Paragvajci | |||||
Vlada | ||||||
- | predsjednik | Federico Franco | ||||
- | potpredsjednik | Óscar Denis | ||||
- | Gornji dom | Komora senatora | ||||
- | Donji dom | Komora zastupnika | ||||
nezavisnost od Španije | ||||||
- | objavljena | 14. maj 1811 | ||||
- | priznata | 15. maj 1811 | ||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 406.752 km2 | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Procjena za 2011 | 6,561.748[1] (104..) | ||||
- | Gustoća | 14.2/km2 (204..) | ||||
BDP (PPP) | procjena za 2012 | |||||
- | Ukupno | 48.643 mrld. $[2] | ||||
- | Per capita | 5.827 $[2] | ||||
BDP (nominalni) | procjena za 2012 | |||||
- | Ukupno | 38.584 mrld. $[2] | ||||
- | Per capita | 5.358 $[2] | ||||
Gini (2008) | 42.0 srednji |
|||||
HDI | 0.669[3] srednji • 100.. |
|||||
Valuta | Guaraní (PY) | |||||
Vremenska zona | (UTC-4) | |||||
- | Ljeti (DST) | (UTC-3) | ||||
Pozivni broj | +595 | |||||
Web domena | .py | |||||
a. | miješano evropsko i amerindijansko. |
Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more. Na sjeverozapadu graniči s Bolivijom, na sjeveroistoku s Brazilom te na jugozapadu s Argentinom.
Zemljopis
Rijeka Paragvaj dijeli zemlju na dva dijela: na sjeverozapadu je ravni i rijetko naseljeni Gran Chaco, dok je istok reljefno raznolikiji (na jugoistoku se nalazi najviši vrh, Cerro Pero, visok 842 m) i naseljeniji (u njemu živi 95% paragvajskog stanovništva).
Klima je u Gran Chacu tropska s velikim varijacijama temperature, a na istoku suptropska.
Povijest
Europljani su stigli na ovo područje početkom 16. stoljeća, a 1537. Španjolci su osnovali Asunción koji je ubrzo postao središte kolonijalne pokrajine. Isusovci su kroz mrežu misija kolonizirali ostatak istočnog Paragvaja, ali su u drugoj polovici 18. stoljeća istjerani. Godine 1776. cijelo je područje postalo dio Potkraljevstva Rio de la Plata sa sjedištem u Buenos Airesu. Paragvaj je proglasio neovisnost zbacivši lokalne španjolske vlasti 15. svibnja 1811.
Rat trojnog saveza kojeg je zemlja od 1864. do 1870. vodila protiv Brazila, Argentine i Urugvaja gotovo ju je uništio. Izgubila je dvije trećine muškog stanovništva i 140.000 km² teritorija. Sljedećih pola stoljeća Paragvaj je gospodarski stagnirao. U Ratu za Chaco od 1932. do 1935. uspio je obraniti zapadni dio zemlje od bolivijskog napada. Od 1954. do 1989. zemljom je vladao diktator Alfredo Stroessner, isprva blizak SAD-u, a kasnije Brazilu. Razvoj demokracije koče korupcija i nedostatak demokratske političke kulture.
Stanovništvo
Paragvajsko je stanovništvo među najhomogenijima na kontinentu: 95% pučanstva čine mestici Španjolaca i Američkih Indijanaca koji uglavnom govore guaranskim, a tri čevrtine stanovništva koristi se i španjolskim. Manje zajednice doseljenika iz Njemačke, Japana, Koreje i drugih zemalja djelomice su zadržale svoj jezik i kulturu. Vjerski, stanovnici uglavnom pripadaju rimokatoličkoj crkvi, uz manje skupine menonita i drugih protestanata.
Gospodarstvo
Paragvaj ima tržišno gospodarstvo s velikim sektorom sive ekonomije zbog tradicionalno nižih cijena nego u susjednom Brazilu i Argentini. Značajan je izvoz poljoprivrednih dobara te električne energije koja se proizvodi u golemoj hidroelektrani Itaipu, najvećoj na svijetu po instaliranoj snazi, koja se nalazi na rijeci Parani na granici s Brazilom, i također velikoj elektrani Yaciretá na granici s Argentinom.
BDP je za 2004. procijenjen na 4.800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Gradovi
Izvori
- ↑ Department of Economic and Social Affairs Population Division (2011) (PDF). World Population Prospects, Table A.1. 2011 revision. United Nations. Pristupljeno 12. III 2009.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 „Paraguay”. International Monetary Fund. Pristupljeno 20. IV 2012.
- ↑ „Human Development Report 2012”. United Nations. 2012. Pristupljeno 9. XI 2012.