Akademie der bildenden Künste – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m dop
Nema sažetka izmjene
Red 20: Red 20:
| mrežno mesto = [http://www.akbild.ac.at/ www.akbild]
| mrežno mesto = [http://www.akbild.ac.at/ www.akbild]
}}
}}
'''Akademie der bildenden Künste''' prevedeno '''Akadamija [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]]''' je cijenjena [[Likovna umjetnost|umjetnička]] akademija iz [[Beč]]a u [[Austrija|Austriji]].
'''Akademie der bildenden Künste''' (prevedeno: Akadamija [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]]) je cijenjena [[Likovna umjetnost|umjetnička]] akademija iz [[Beč]]a u [[Austrija|Austriji]].

== Historija ==
== Historija ==
Kao godina osnivanja ''Akadamije'' uzima se [[1688]]. kad je slikar Peter Strudel osnovao privatnu školu za podučavanje u slikarstvu, izvan tada uobičajenih [[ceh]]ovskih okvira. <ref name=lex/>Od [[1692]]. Strudelova škola je počela dobijati novčanu podršku od [[habsburg|habsburgškog dvora]] i tako postala ''Carska akadamija''.
Kao godina osnivanja Akadamije uzima se [[1688]]. kad je slikar Peter Strudel osnovao privatnu školu za podučavanje u slikarstvu, izvan tada uobičajenih [[ceh]]ovskih okvira.<ref name=lex/> Od [[1692]]. Strudelova škola je počela dobijati novčanu podršku od [[habsburg|habsburgškog dvora]] i tako postala Carska akadamija, međutim ona je [[1714]]. raspuštena nakon smrti njezina osnivača.<ref name=lex/>
Ali je ona - [[1714]]. raspuštena nakon smrti njezina osnivača. <ref name=lex/>


Obnovljena je [[1726]]. na čelu sa ''Jacob van Schuppenom'', prvim carskim [[slikar]]em, ovaj put kao dvorska škola za [[slikarstvo]], [[kiparstvo]] i [[Arhitektura|arhitekturu]] pod imenom ''K.k. Hofakademie der Maler, Bildhauer und Baukunst'', od [[1751]]. škola ima [[Ustav|statut]], vrlo sličan onima koji su u to vrijeme imali [[Religija|vjerski]] [[Licej|liceji (koledži)]]. U to vrijeme je Jacob Matthias Schmutzer osnovao ''Akadamiju bakropisa'' (K.k. Kupferstecher-Academie) - [[1766]]., a [[1767]]. Anton Domanek konkurentsku ''Graversku akademiju'' (Bossier, Verschneid und Graveur Akademie), pa su one - [[1772]]., integrirane u ''Ujedinjenu akadamiju likovnih umjetnosti'' zajedno sa postojećom akademijom. Njima se [[1786]]. pridružila i Akademija za grafičke tehnike (''Kommerzial Zeichnungs Akademie'' osnovana [[1758]].)
Obnovljena je [[1726]]. na čelu s Jacobom van Schuppenom, prvim carskim [[slikar]]em, ovaj put kao dvorska škola za [[slikarstvo]], [[kiparstvo]] i [[Arhitektura|arhitekturu]] pod imenom ''K.k. Hofakademie der Maler, Bildhauer und Baukunst'', od [[1751]]. škola ima [[Ustav|statut]], vrlo sličan onima koji su u to vrijeme imali [[Religija|vjerski]] [[Licej|liceji (koledži)]]. U to vrijeme je Jacob Matthias Schmutzer [[1766]]. osnovao Akadamiju bakropisa (K.k. Kupferstecher-Academie), a [[1767]]. Anton Domanek konkurentsku Graversku akademiju (Bossier, Verschneid und Graveur Akademie), pa su one [[1772]]. integrirane u Ujedinjenu akadamiju likovnih umjetnosti, zajedno s postojećom akademijom. Njima se [[1786]]. pridružila i Akademija za grafičke tehnike (''Kommerzial Zeichnungs Akademie'' osnovana [[1758]].)

⚫
Između [[1812]]. i [[1850]]. Akadamija je imala status vrhovnog arbitra za pitanja umjetnosti [[habsburg|habsburgške monarhije]]. Od [[1872]]. ima rang visoke škole (Kunsthochschule), a ubrzo nakon toga, preselila su u današnju zgradu, koju je između [[1872]]. i [[1877]]. podigao [[arhitekt]] [[Theophil Hansen]] na [[Ringstrasse]]. Od [[1998]]. Akadamija djeluje u okviru [[Универзитет у Бечу|Univerziteta u Beču]].<ref name=lex/>


Između [[1812]]. - [[1850]]. ta ''Akadamija'' imala je status vrhovnog arbitra za pitanja umjetnosti [[habsburg|habsburgške monarhije]]. Od [[1872]]. ima rang visoke škole (Kunsthochschule), a
⚫
ubrzo nakon toga, preselila su u današnju zgradu, koju je između [[1872]].- [[1877]]. podigao [[arhitekt]] [[Theophil Hansen]] na [[Ringstrasse]]. Od [[1998]]. ''Akadamija'' djeluje u okviru [[Универзитет у Бечу|Univerziteta u Beču]]. <ref name=lex/>
== Struktura i organizacija danas ==
== Struktura i organizacija danas ==
''Bečka akadamija [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]]'' danas ima 8 majstorskih klasa (odjela) na kojima se uči [[slikarstvo]] i [[grafika]], 2 klase posvećene [[Skulptura|skulpturi]] i 1 za [[Medalja|medaljere]] i [[Minijatura|minijaturiste]]. Dvije klase za [[Arhitektura|arhitekturu]] (s tri povezana [[fakultet]]ska odjela), jedan za [[scenografija|scenografiju]], jedan za [[Konzervacija-restauracija|restauraciju i konzervaciju]] i jedan [[Dekoracija|dekoraciju]]. Na akademiji postoje i tri odjela za školovanje nastavnika, jedan odjel za nauku o [[boja]]ma i [[Kemija|kemiju]] i 4 odjela za studij kulture: [[historija umjetnosti]], [[suvremena umjetnost]], [[sakralna umjetnost]], [[filozofija]] i [[estetika]]. <ref name=lex/>
Bečka akadamija [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]] danas ima 8 majstorskih klasa (odjela) na kojima se uči [[slikarstvo]] i [[grafika]], 2 klase posvećene [[Skulptura|skulpturi]] i 1 za [[Medalja|medaljere]] i [[Minijatura|minijaturiste]]. Dvije klase za [[Arhitektura|arhitekturu]] (s tri povezana [[fakultet]]ska odjela), jedan za [[scenografija|scenografiju]], jedan za [[Konzervacija-restauracija|restauraciju i konzervaciju]] i jedan [[Dekoracija|dekoraciju]]. Na akademiji postoje i tri odjela za školovanje nastavnika, jedan odjel za nauku o [[boja]]ma i [[Kemija|kemiju]] i 4 odjela za studij kulture: [[historija umjetnosti]], [[suvremena umjetnost]], [[sakralna umjetnost]], [[filozofija]] i [[estetika]].<ref name=lex/>


''Bečka akadamija'' ima veliku [[Biblioteka|biblioteku]], [[1997]]. fond je imao oko 115 000 bibliotečnih jedinica. Uz to u sklopu ''Akadamije'' djeluje i [[galerija]] i Arhiv [[Otto Wagner|Otta Wagnera]]. Uz sve to ''Akadamija'' posjeduje i veliku zbirku [[bakropis]]a, koja je stalno izlažena u zasebnoj zgradi - Akademiehof. Ona je pored [[Albertina|Albertine]] najveća [[Austrija|austrijska]] [[Grafika|grafička]] zbirka. <ref name=lex>{{cite web
Bečka akadamija ima veliku [[Biblioteka|biblioteku]], [[1997]]. fond je imao oko 115 000 bibliotečnih jedinica. Uz to u sklopu Akadamije djeluje i [[galerija]] i Arhiv [[Otto Wagner|Otta Wagnera]]. Uz sve to Akadamija posjeduje i veliku zbirku [[bakropis]]a, koja je stalno izlažena u zasebnoj zgradi Akademiehof. Ona je pored [[Albertina|Albertine]] najveća [[Austrija|austrijska]] [[Grafika|grafička]] zbirka.<ref name=lex>{{cite web
|url =http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.a/a189458.htm
|url =http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.a/a189458.htm
| title =''Akademie der bildenden Künste in Wien''
| title =''Akademie der bildenden Künste in Wien''
| accessdate = 16. 03. 2013
| accessdate = 16. 3. 2013
| language=engleski
| language=engleski
| publisher=Encyclopedia of Austria
| publisher=Encyclopedia of Austria
}}</ref>
}}</ref>

== Uticaj Akademije na južnoslavenske zemlje ==
== Uticaj Akademije na južnoslavenske zemlje ==
''Bečka akadamija'' izvršila je vrlo snažan uticaj na ''[[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]]'' po svim [[Jugoslavija|južnoslavenskim zemljama]] jer do [[1907]]. kad je osnovana [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|zagrebačka akademija]] <ref name=zgb>{{cite web
Bečka akadamija izvršila je vrlo snažan uticaj na [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]] po svim [[Jugoslavija|južnoslavenskim zemljama]] jer do [[1907]]. kad je osnovana [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|zagrebačka akademija]]<ref name=zgb>{{cite web
|url =http://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?idcat=145&lang=1
|url =http://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?idcat=145&lang=1
| title =''Povijest Akademije''
| title =''Povijest Akademije''
| accessdate = 16. 03. 2013
| accessdate = 16. 3. 2013
| language=hrvatski
| language=hrvatski
| publisher=Akademija likovnih umjetnosti
| publisher=Akademija likovnih umjetnosti
}}</ref>nije bilo slične ustanove jugoistočno od Beča. Tu su se školovali [[Bela Čikoš Sesija]], [[Oton Iveković]], [[Menci Klement Crnčić]], [[Robert Frangeš Mihanović]] (prvi profesori na [[zagreb]]ačkoj akademiji) a i [[Uroš Predić]], [[Paja Jovanović]], i mnogi drugi slikari i kipari s kraja [[19. vijek]]a.
}}</ref> nije bilo slične ustanove jugoistočno od Beča. Tu su se školovali [[Bela Čikoš Sesija]], [[Oton Iveković]], [[Menci Klement Crnčić]], [[Robert Frangeš Mihanović]] (prvi profesori na [[zagreb]]ačkoj akademiji) a i [[Uroš Predić]], [[Paja Jovanović]], i mnogi drugi slikari i kipari s kraja [[19. vijek]]a.
⚫
== Reference ==
⚫
{{reflist}}


== Vidi još ==
== Vidi još ==
*[[Lista univerziteta u Austriji]]
* [[Lista univerziteta u Austriji]]

⚫
== Reference ==
⚫
{{reflist}}


== Vanjske veze ==
== Vanjske veze ==
Red 58: Red 60:
* [http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.a/a189458.htm Akademie der bildenden Künste in Wien] {{en icon}}
* [http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.a/a189458.htm Akademie der bildenden Künste in Wien] {{en icon}}


{{Normativna kontrola}}

⚫
[[Kategorija:Nastanci 1692.]]
[[Kategorija:Univerziteti u Beču]]
[[Kategorija:Univerziteti u Austriji]]
[[Kategorija:Univerziteti u Austriji]]
[[Kategorija:Austrijska kultura]]
[[Kategorija:Austrijska umjetnost]]
⚫
[[Kategorija:Beč]]

Verzija na datum 26 juli 2019 u 12:41

Akademie der bildenden Künste


Fasada glavne zgrade akademije na Ringstrasse

Datum osnivanja 1688. [1]
Tip javni
Sedište Beč ( Austrija)
Dekan Eva Blimlinger
Studenata 1268
Mrežno mesto www.akbild

Akademie der bildenden Künste (prevedeno: Akadamija likovne umjetnosti) je cijenjena umjetnička akademija iz Beča u Austriji.

Historija

Kao godina osnivanja Akadamije uzima se 1688. kad je slikar Peter Strudel osnovao privatnu školu za podučavanje u slikarstvu, izvan tada uobičajenih cehovskih okvira.[1] Od 1692. Strudelova škola je počela dobijati novčanu podršku od habsburgškog dvora i tako postala Carska akadamija, međutim ona je 1714. raspuštena nakon smrti njezina osnivača.[1]

Obnovljena je 1726. na čelu s Jacobom van Schuppenom, prvim carskim slikarem, ovaj put kao dvorska škola za slikarstvo, kiparstvo i arhitekturu pod imenom K.k. Hofakademie der Maler, Bildhauer und Baukunst, od 1751. škola ima statut, vrlo sličan onima koji su u to vrijeme imali vjerski liceji (koledži). U to vrijeme je Jacob Matthias Schmutzer 1766. osnovao Akadamiju bakropisa (K.k. Kupferstecher-Academie), a 1767. Anton Domanek konkurentsku Graversku akademiju (Bossier, Verschneid und Graveur Akademie), pa su one 1772. integrirane u Ujedinjenu akadamiju likovnih umjetnosti, zajedno s postojećom akademijom. Njima se 1786. pridružila i Akademija za grafičke tehnike (Kommerzial Zeichnungs Akademie osnovana 1758.)

Između 1812. i 1850. Akadamija je imala status vrhovnog arbitra za pitanja umjetnosti habsburgške monarhije. Od 1872. ima rang visoke škole (Kunsthochschule), a ubrzo nakon toga, preselila su u današnju zgradu, koju je između 1872. i 1877. podigao arhitekt Theophil Hansen na Ringstrasse. Od 1998. Akadamija djeluje u okviru Univerziteta u Beču.[1]

Struktura i organizacija danas

Bečka akadamija likovne umjetnosti danas ima 8 majstorskih klasa (odjela) na kojima se uči slikarstvo i grafika, 2 klase posvećene skulpturi i 1 za medaljere i minijaturiste. Dvije klase za arhitekturu (s tri povezana fakultetska odjela), jedan za scenografiju, jedan za restauraciju i konzervaciju i jedan dekoraciju. Na akademiji postoje i tri odjela za školovanje nastavnika, jedan odjel za nauku o bojama i kemiju i 4 odjela za studij kulture: historija umjetnosti, suvremena umjetnost, sakralna umjetnost, filozofija i estetika.[1]

Bečka akadamija ima veliku biblioteku, 1997. fond je imao oko 115 000 bibliotečnih jedinica. Uz to u sklopu Akadamije djeluje i galerija i Arhiv Otta Wagnera. Uz sve to Akadamija posjeduje i veliku zbirku bakropisa, koja je stalno izlažena u zasebnoj zgradi Akademiehof. Ona je pored Albertine najveća austrijska grafička zbirka.[1]

Uticaj Akademije na južnoslavenske zemlje

Bečka akadamija izvršila je vrlo snažan uticaj na likovne umjetnosti po svim južnoslavenskim zemljama jer do 1907. kad je osnovana zagrebačka akademija[2] nije bilo slične ustanove jugoistočno od Beča. Tu su se školovali Bela Čikoš Sesija, Oton Iveković, Menci Klement Crnčić, Robert Frangeš Mihanović (prvi profesori na zagrebačkoj akademiji) a i Uroš Predić, Paja Jovanović, i mnogi drugi slikari i kipari s kraja 19. vijeka.

Vidi još

Reference

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 „Akademie der bildenden Künste in Wien” (engleski). Encyclopedia of Austria. Pristupljeno 16. 3. 2013. 
  2. ↑ „Povijest Akademije” (hrvatski). Akademija likovnih umjetnosti. Pristupljeno 16. 3. 2013. 

Vanjske veze

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Akademie_der_bildenden_Künste&oldid=40907291