Topljivost – razlika između verzija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-[[Category: +[[Kategorija:) |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:SaltInWaterSolutionLiquid.jpg|mini|130p|Rastvaranje [[Kuhinjska so|NaCl]] u [[voda|vodi]]]] |
|||
'''Topljivost''' je svojstvo [[otopljena tvar|otopljene tvari]] definirano količinom te tvari koja se može otopiti u nekom [[otapalo|otapalu]], a da pri tom nastala [[otopine|otopina]] bude u ravnoteži. |
|||
'''Rastvorljivost''' je osobina [[supstance]] koja se može rastvoriti u određenom [[rastvarač]]u pod određenim uslovima. Interakcija između molekula rastvarača i supstance koja se rastvara naziva se ''solvatacija'' (ako je rastvarač [[voda]] - hidratacija).<ref>{{Cite book|author=Clugston M. and Fleming R. |year=2000|page=108| title=Advanced Chemistry| edition=1st| publisher = Oxford Publishing| location = Oxford}}</ref><ref>IUPAC. Compendium of Chemical Terminology, 2nd ed. (the "Gold Book"). Compiled by A. D. McNaught and A. Wilkinson. Blackwell Scientific Publications, Oxford (1997). XML on-line corrected version: http://goldbook.iupac.org (2006-) created by M. Nic, J. Jirat, B. Kosata; updates compiled by A. Jenkins. ISBN 0-9678550-9-8. doi:10.1351/goldbook. [http://goldbook.iupac.org/S05740.html Entry: Solubility].</ref> |
|||
Rastvorljivost supstance se objašnjava pomoću [[polarnost]]i. Kod rastvaranja važi empirijsko pravilo: Slično se rastvara u sličnom. Polarne supstance (npr. HCl) i jonska jedinjenja se dobro rastvaraju u polarnim rastvaračima (npr. voda), a nepolarne u nepolarnim. Primer može biti rastvaranje joda (nepolarna supstanca) u hloroformu (CHCl<sub>3</sub>, nepolarni organski rastvarač). Obično se za primer rastvaranja nepolarnih supstanci uzima rastvorljivost organskih jedinjenja u organskim rastvaračima. Kod rastvorljivosti važnu ulogu ima i [[vodonična veza]]. |
|||
[[Rastvor]] koji se nalazi u [[hemijska ravnoteža|ravnoteži]] i ne može rastvoriti više supstance naziva se ''zasićeni rastvor''. |
|||
Za teško rastvorljive supstance rastvorljivost se može procijeniti na osnovu vrijednosti [[proizvod rastvorljivosti|proizvoda rastvorljivosti]]. |
|||
Mnogi [[hemijski element|elementi]] su rastvorljivi (u različitim količinama) ali ima i onih koji uopšte nemaju ovu osobinu. Takvi su, na primer, [[plemeniti metali]] ([[platina]], [[zlato]], [[srebro]], ...) |
|||
== Topljivost u vodi prema vrsti kemijske veze == |
== Topljivost u vodi prema vrsti kemijske veze == |
||
Red 28: | Red 35: | ||
</table> |
</table> |
||
== Reference == |
|||
{{Mrva-kem}} |
|||
{{reflist}} |
|||
⚫ | |||
{{klica-hemija}} |
|||
⚫ | |||
[[Kategorija:Fizičke veličine]] |
Verzija na datum 31 mart 2014 u 16:30
Rastvorljivost je osobina supstance koja se može rastvoriti u određenom rastvaraču pod određenim uslovima. Interakcija između molekula rastvarača i supstance koja se rastvara naziva se solvatacija (ako je rastvarač voda - hidratacija).[1][2]
Rastvorljivost supstance se objašnjava pomoću polarnosti. Kod rastvaranja važi empirijsko pravilo: Slično se rastvara u sličnom. Polarne supstance (npr. HCl) i jonska jedinjenja se dobro rastvaraju u polarnim rastvaračima (npr. voda), a nepolarne u nepolarnim. Primer može biti rastvaranje joda (nepolarna supstanca) u hloroformu (CHCl3, nepolarni organski rastvarač). Obično se za primer rastvaranja nepolarnih supstanci uzima rastvorljivost organskih jedinjenja u organskim rastvaračima. Kod rastvorljivosti važnu ulogu ima i vodonična veza.
Rastvor koji se nalazi u ravnoteži i ne može rastvoriti više supstance naziva se zasićeni rastvor. Za teško rastvorljive supstance rastvorljivost se može procijeniti na osnovu vrijednosti proizvoda rastvorljivosti.
Mnogi elementi su rastvorljivi (u različitim količinama) ali ima i onih koji uopšte nemaju ovu osobinu. Takvi su, na primer, plemeniti metali (platina, zlato, srebro, ...)
Topljivost u vodi prema vrsti kemijske veze
Vrsta veze | Topljivost tvari u vodi | Primjer |
---|---|---|
ionska | uglavnom topljive | vidi ispod |
metalna | netopljive | Fe |
osim ako reagiraju s vodom | K | |
polarna kovalentna | topljive ako tvore vodikovu vezu | glukoza |
topljive ako reagiraju s vodom | HCl | |
inače netopljive | eter | |
nepolarna kovalentna | uglavnom netopljive | benzen |
neke slabo topljive | O2 | |
kovalentna u kristalu | netopljive | dijamant |
Topljivost spojeva s ionskom vezom u vodi
Topljive soli | Netopljive soli |
---|---|
sve soli alkalijskih metala i NH4+ | karbonati (osim alkalijskih metala i NH4+) |
nitrati | sulfiti (osim alkalijskih metala i NH4+) |
acetati | fosfati (osim alkalijskih metala i NH4+) |
kloridi, bromidi i jodidi (osim Ag+, Pb2+, Cu+ i Hg22+) | hidroksidi i oksidi (osim alkalijskih metala, NH4+, Ba2+, Sr2+, Ca2+ i Tl+) |
sulfati (osim Ag+, Pb2+, Ba2+, Sr2+ i Ca2+) | sulfidi (osim alkalijskih i zemnoalkalijskih metala te NH4+) |
Reference
- ↑ Clugston M. and Fleming R. (2000). Advanced Chemistry (1st izd.). Oxford: Oxford Publishing. str. 108.
- ↑ IUPAC. Compendium of Chemical Terminology, 2nd ed. (the "Gold Book"). Compiled by A. D. McNaught and A. Wilkinson. Blackwell Scientific Publications, Oxford (1997). XML on-line corrected version: http://goldbook.iupac.org (2006-) created by M. Nic, J. Jirat, B. Kosata; updates compiled by A. Jenkins. ISBN 0-9678550-9-8. doi:10.1351/goldbook. Entry: Solubility.