Topljivost – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-[[Category: +[[Kategorija:)
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:SaltInWaterSolutionLiquid.jpg|mini|130p|Rastvaranje [[Kuhinjska so|NaCl]] u [[voda|vodi]]]]
'''Topljivost''' je svojstvo [[otopljena tvar|otopljene tvari]] definirano količinom te tvari koja se može otopiti u nekom [[otapalo|otapalu]], a da pri tom nastala [[otopine|otopina]] bude u ravnoteži.
'''Rastvorljivost''' je osobina [[supstance]] koja se može rastvoriti u određenom [[rastvarač]]u pod određenim uslovima. Interakcija između molekula rastvarača i supstance koja se rastvara naziva se ''solvatacija'' (ako je rastvarač [[voda]] - hidratacija).<ref>{{Cite book|author=Clugston M. and Fleming R. |year=2000|page=108| title=Advanced Chemistry| edition=1st| publisher = Oxford Publishing| location = Oxford}}</ref><ref>IUPAC. Compendium of Chemical Terminology, 2nd ed. (the "Gold Book"). Compiled by A. D. McNaught and A. Wilkinson. Blackwell Scientific Publications, Oxford (1997). XML on-line corrected version: http://goldbook.iupac.org (2006-) created by M. Nic, J. Jirat, B. Kosata; updates compiled by A. Jenkins. ISBN 0-9678550-9-8. doi:10.1351/goldbook. [http://goldbook.iupac.org/S05740.html Entry: Solubility].</ref>


Rastvorljivost supstance se objašnjava pomoću [[polarnost]]i. Kod rastvaranja važi empirijsko pravilo: Slično se rastvara u sličnom. Polarne supstance (npr. HCl) i jonska jedinjenja se dobro rastvaraju u polarnim rastvaračima (npr. voda), a nepolarne u nepolarnim. Primer može biti rastvaranje joda (nepolarna supstanca) u hloroformu (CHCl<sub>3</sub>, nepolarni organski rastvarač). Obično se za primer rastvaranja nepolarnih supstanci uzima rastvorljivost organskih jedinjenja u organskim rastvaračima. Kod rastvorljivosti važnu ulogu ima i [[vodonična veza]].

[[Rastvor]] koji se nalazi u [[hemijska ravnoteža|ravnoteži]] i ne može rastvoriti više supstance naziva se ''zasićeni rastvor''.
Za teško rastvorljive supstance rastvorljivost se može procijeniti na osnovu vrijednosti [[proizvod rastvorljivosti|proizvoda rastvorljivosti]].

Mnogi [[hemijski element|elementi]] su rastvorljivi (u različitim količinama) ali ima i onih koji uopšte nemaju ovu osobinu. Takvi su, na primer, [[plemeniti metali]] ([[platina]], [[zlato]], [[srebro]], ...)


== Topljivost u vodi prema vrsti kemijske veze ==
== Topljivost u vodi prema vrsti kemijske veze ==
Red 28: Red 35:
</table>
</table>


== Reference ==
{{Mrva-kem}}
{{reflist}}
[[Kategorija:Kemija]]

{{klica-hemija}}

[[Kategorija:Rastvori]]
[[Kategorija:Fizičke veličine]]

Verzija na datum 31 mart 2014 u 16:30

Rastvaranje NaCl u vodi

Rastvorljivost je osobina supstance koja se može rastvoriti u određenom rastvaraču pod određenim uslovima. Interakcija između molekula rastvarača i supstance koja se rastvara naziva se solvatacija (ako je rastvarač voda - hidratacija).[1][2]

Rastvorljivost supstance se objašnjava pomoću polarnosti. Kod rastvaranja važi empirijsko pravilo: Slično se rastvara u sličnom. Polarne supstance (npr. HCl) i jonska jedinjenja se dobro rastvaraju u polarnim rastvaračima (npr. voda), a nepolarne u nepolarnim. Primer može biti rastvaranje joda (nepolarna supstanca) u hloroformu (CHCl3, nepolarni organski rastvarač). Obično se za primer rastvaranja nepolarnih supstanci uzima rastvorljivost organskih jedinjenja u organskim rastvaračima. Kod rastvorljivosti važnu ulogu ima i vodonična veza.

Rastvor koji se nalazi u ravnoteži i ne može rastvoriti više supstance naziva se zasićeni rastvor. Za teško rastvorljive supstance rastvorljivost se može procijeniti na osnovu vrijednosti proizvoda rastvorljivosti.

Mnogi elementi su rastvorljivi (u različitim količinama) ali ima i onih koji uopšte nemaju ovu osobinu. Takvi su, na primer, plemeniti metali (platina, zlato, srebro, ...)

Topljivost u vodi prema vrsti kemijske veze

Vrsta vezeTopljivost tvari u vodiPrimjer
ionskauglavnom topljivevidi ispod
metalnanetopljiveFe
osim ako reagiraju s vodomK
polarna kovalentnatopljive ako tvore vodikovu vezuglukoza
topljive ako reagiraju s vodomHCl
inače netopljiveeter
nepolarna kovalentnauglavnom netopljivebenzen
neke slabo topljiveO2
kovalentna u kristalunetopljivedijamant

Topljivost spojeva s ionskom vezom u vodi

Topljive soliNetopljive soli
sve soli alkalijskih metala i NH4+karbonati (osim alkalijskih metala i NH4+)
nitratisulfiti (osim alkalijskih metala i NH4+)
acetatifosfati (osim alkalijskih metala i NH4+)
kloridi, bromidi i jodidi (osim Ag+, Pb2+, Cu+ i Hg22+)hidroksidi i oksidi (osim alkalijskih metala, NH4+, Ba2+, Sr2+, Ca2+ i Tl+)
sulfati (osim Ag+, Pb2+, Ba2+, Sr2+ i Ca2+)sulfidi (osim alkalijskih i zemnoalkalijskih metala te NH4+)

Reference

  1. Clugston M. and Fleming R. (2000). Advanced Chemistry (1st izd.). Oxford: Oxford Publishing. str. 108. 
  2. IUPAC. Compendium of Chemical Terminology, 2nd ed. (the "Gold Book"). Compiled by A. D. McNaught and A. Wilkinson. Blackwell Scientific Publications, Oxford (1997). XML on-line corrected version: http://goldbook.iupac.org (2006-) created by M. Nic, J. Jirat, B. Kosata; updates compiled by A. Jenkins. ISBN 0-9678550-9-8. doi:10.1351/goldbook. Entry: Solubility.