Persej iz Kitija

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Persej (starogrčki: Περσαῖος, Persaeus, 307/6–243. pne.[1]) iz Kitija, sin Demetrija, bio je starogrčki stoički filozof, prijatelj i učenik Zenona iz Kitija.

Život[uredi - уреди | uredi izvor]

Persej je živio u istoj kući kao i Zenon.[2] Kasniji autori pisali su da je Persaj bio Zenonov rob,[3] koji je možda izvorno bio pisar (amanuensis) kojeg je u Zenonu poslao makedonski kralj Antigon II Gonata.[4] Međutim, čini se da je izvor ove priče jedna sarkastična primjedba o Perseju Biona iz Boristena, koji se, vidjevši Persejev kip s natpisom "Persej, učenik Zenonov", podsmjehnuo da tu treba pisati: "Persej, sluga Zenonov".[5]

Poznato je da je Antigon II Gonata pozvao Zenona na svoj dvor u Peli[6] oko 276. pne. Zenon je to odbio zbog starosti i umjesto toga poslao svoje učenike Perseja i Filonida iz Tebe.[7] Dok je Persej boravio na Antigonovom dvoru, Antigon je jednom, želeći ga staviti na iskušenje, organizirao da se Perseju donesu lažne vijesti o tome da je njegovo imanje opustošio neprijatelj; dok mu se raspoloženje pogoršavalo, Antigon mu reče: "Vidiš li da bogatstvo nije stvar ravnodušnosti?"[4]

Persej je nakon toga postao važna ličnost na makedonskom dvoru. Nakon što je Antigon zauzeo Korint oko 244. pne., postavio je Perseja za arhonta da upravlja tim gradom. Persej je umro 243. godine prije nove ere braneći Korint od napada koji je predvodio Arat iz Sikiona.[8]

Djela[uredi - уреди | uredi izvor]

Nijedno Persejevo djelo nije sačuvano, osim nekoliko fragmenata. Diogen Laertije navodi da je Persej napisao sljedeće djela:[4] Etičke škole (Ἠθικαῖς σχολαῖς), O kraljevanju (Περὶ βασιλείας), Ustav lakedemonski (Πολιτεία Λακωνική), O braku (Περὶ γάμου), O bezbožnosti (Περὶ ἀσεβείας), Tijest (Θυέστης), O ljubavi (Περὶ ἐρώτων), Savjetodavni govori (Προτρεπτικοί), Razgovori (Διατριβῶν), Izreke (Χρειῶν), Uspomene (Ἀπομνημονεύματα), Platonovi zakoni (Πρὸς τοὺς Πλάτωνος νόμους).

U vezi s Persejevim filozofskim stavova, Ciceron navodi sljedeće: "Persej kaže da su ljudi koji su otkrili neku veliku pomoć civilizaciji smatrani bogovima te da su imena božanstava dodijeljena i stvarnim materijalnim predmetima upotrebe i dobiti, tako da on nije zadovoljan time da ih opisuje kao božje kreacije, već tvrdi da su oni sami božanski".[9]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]