Olimpijada 1936

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

XI. Olimpijske igre - Berlin 1936

XI. Olimpijske igre - Berlin 1936
XI. Olimpijske igre - Berlin 1936
Opći podaci
Grad domaćin Berlin, Njemačka
Otvaranje 1. kolovoza 1936.
Zatvaranje 16. kolovoza 1936.
Statistika
Broj država 49
Broj sportaša 4066
Broj sportova 19
Broj takmičenja 129

Berlinska olimpijada 1936. godine je jedan od najvećih, najvažnijih, najuspješnijih, ali i najkontroverznijih događaja u olimpijskoj historiji. Međunarodni olimpijski komitet je godine 1931. odlučio da se igre održe u Berlinu, djelomično u nastojanju da se ispravi nepravda zbog berlinske olimpijade zakazane za 1916. godinu, a neodržanu zbog izbijanja prvog svjetskog rata.

U međuvremenu je u Njemačkoj na vlast došla nacistička stranka Adolfa Hitlera. Ona je igre vidjela kao zlatnu priliku da promovira svoj režim, odnosno potvrdi Njemačku kao veliku silu.

Uložen je veliki napor da se igre organiziraju što je bolje moguće, te uz mnogo propagande te korištenja novih medija kao što su film i radio. Berlinska olimpijada je ostala upamćena i kao prva olimpijada, odnosno važniji događaj koji je prenošen putem televizije. Čuvena filmska umjetnica Leni Riefenstahl je igre ovjekovječila u svom dokumentarnom filmu Olimpijada, koji se, usprkos svoje propagandne prirode, smatra jednim od najboljih djela tog žanra.

Iako su igre izazvale pozive na bojkot od strane antifašističke javnosti, na same sudionike je olimpijski spektakl imao snažan učinak. Mnogi su na osnovu olimpijade stekli pozitivno mišljenje o nacističkoj Njemačkoj. Crni američki sportaš Jesse Owens je, tako, tvrdio da je bio iznenađen kako mu jedan rasistički režim može iskazivati poštovanje koje nije iskusio u nekim dijelovima vlastite zemlje.

Jugoslavija učestvuje sa 86 sportista u 11 sportova, a jedinu medalju osvojio je gimnastičar Leon Štukelj.

Jugoslavija na igrama[uredi - уреди | uredi izvor]

Jugoslavija na Igrama u Berlinu učestvuje sa 86 sportista u 12 sportova: atletici, biciklizmu, vaterpolu, gimnastici, veslanju, gimnastici, jedrenju, kajaku i kanuu, mačevanju, plivanju, rvanju i skokovima u vodu.

Jedinu medalju osvojio je gimnastičar Leon Štukelj, osvojivši drugo mesto u vežbi na krugovima. U Berlinu Štukelj je završio svoju olimpijsku karijeru sa ukupno šest medalja – tri zlatne, jednom srebrnom i dve bronzane.

Taj učinak obezbedio mu je titulu najuspešnijeg olimpijca Jugoslavije svih vremena.

Jugoslavija je zauzela 27. mesto među zemljama osvajačima medalja.

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]


Wiki Nedovršeni članak Olimpijada 1936 je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Spoljašnje veze[uredi - уреди | uredi izvor]

http://www.oks.org.rs/takmicenja/olimpijske-igre/letnje-olimpijske-igre/xi-igre-berlin-1936/