Obična grbaštica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Obična grbaštica
Img 0717 garden cress.jpg
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Angiosperme
Razred: Eudikotiledone
Red: Rozide
Brassicales
Porodica: Brassicaceae
Rod: Lepidium
Vrsta: L. sativum
Dvojni naziv
Lepidium sativum
L.
Sinonimi
  • Arabis chinensis Rottler ex Wight
  • Cardamon sativum (L.) Fourr.
  • Crucifera nasturtium E.H.L.Krause
  • Lepia sativa (L.) Desv.
  • Lepidium hortense Forssk.
  • Lepidium spinescens DC.
  • Nasturtium crispum Medik.
  • Nasturtium hortense Garsault nom. inval.
  • Nasturtium sativum (L.) Moench
  • Nasturtium spinescens (DC.) Kuntze
  • Thlaspi sativum (L.) Crantz
  • Thlaspidium sativum (L.) Spach

Obična grbaštica ili baštenska sočivica (lat. Lepidium sativum), ponekad zvana i kao baštenska salata kako bi se razlikovala od srodnog dragušca. Prilično brzo raste i jestiva je biljka.[1] [2]

Baštenska salata je genetički povezana s potočarkom i senfom sa kojima dijeli papreni, osebujan okus i miris. U nekim regijama, vrtna sočivica je poznat kao senfna salata, baštenska paprena salata, paprena trava ili siromahova paprika.[3][4]

Ova jednogodišnja biljka može doseći visinu od 60 cm, s mnogo grana na gornjem dijelu. Bijeli do ružičasti cvjetovi imaju prečnik samo 2 mm, a grupirani su u razgranate grozdove.[5][6]

Kada se konzumira sirova, salata od ove biljke je visoko hranjiva, a sadrži značajnu sadržaj vitamina A, C i K, te nekoliko prehrambenih minerala.

Baštenska salata u poljoprivredi[uredi - уреди | uredi izvor]

Baštenska salata uzgaja se komercijalno u Engleskoj, Francuskoj, Holandiji i Skandinaviji.[7]

Uzgoj je praktičan i po ukupnoj masi i na individualnoj razini. Pogodna je za hidroponski uzgoj i uspijeva u blago alkalnim vodama. Na mnogim lokalnim tržištima, potražnja za hidroponski uzgojenom salatom može premašiti dostupnu opskrbu, dijelom zbog toga što njeni listovi nisu pogodni za distribuciju u suhom obliku, tako da mogu biti djelomično sačuvani. Potrošači obično nabavljaju sjemena ili (u Evropi) na tržištu kao kutije živih sadnica.[7]

Jestivi izdanci beru se obično u jednu do dvije sedmice nakon sadnje, kada su visoke 5 -13 cm.[8]


[9]

Baštenska salata dodaje se supama, sendvičima i salatama zbog osobenog okusa.[8] It is also eaten as sprouts, and the fresh or dried seed pods can be used as a peppery seasoning (haloon).[7] Može se izdanci izrezati i koristi u sendvičima s kuhanim jajima, majonezom i soli.

Tok klijanja baštenske salate
Sočivica može rasti gotovo bilo gdje

Hranljive tvari[uredi - уреди | uredi izvor]

Količina nutrijenata u 100 g (3,5 oz) sirove biomase
Komponenta Količina u datim jedinicama
kJ 134
Proteini 2,6 g
Masti 0,7 g
Ugljikohidrati 5,5 g
Vakna 1,1 g
Šećeri 4,5+4 g
Kalcij 81 mg
Željezo 1,3
Magnezij 38 mg
Fosfor 76 mg
Kalij 606 mg
Mangan 0,553 mg
Vitamin C 69 mg
Tiamin 0,08 mg
Riboflavin 0,26 mg
Niacin 1 mg
Pantotenska kiselina 0,247 mg
Vitamin B6 0,247 mg
Folat 80 ug
Vitamin A 346 ug
Beta-karoten 4150 ug
Lutein 12.500 ug
Vitamin E 0,7 mg
Vitamin K 541,9 ug
Voda 89.4 g

Izvor:[10]

Sirova biljka sadrži oko 89% vode, 6% ugljikohidrata (uključujući 1% vlakana), 3% proteina, a manje od 1% masti (tabela). U iznosu od 100 grama, sirova masa ima zalihe od 32 kalorije i brojnih hranjivih tvari u značajnim količinama, uključujući vitamin K (516% dnevnih potreba, DV), vitamina C (83% DV) i vitamina A (43% DV). Među mineralima, nivo mangana je visok (26% DV), dok nekoliko drugih, uključujući i kalij i magnezij, ima u umjerenim količinama (tabela).

Ostala upotreba[uredi - уреди | uredi izvor]

Vrtna salata, poznat kao chandrashoor , a sjeme kao halloon[11] u Indiji obično koristi se u sistemu Ajurveda.[12]

Također pogledajte[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. http://books.google.ca/books?id=Ia2eIPVksMMC. pristupljeno 12 February 2014. 
  2. Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  3. Cassidy, Frederic Gomes and Hall, Joan Houston. Dictionary of American regional English, Harvard University Press, 2002. Page 97. ISBN 0-674-00884-7, ISBN 978-0-674-00884-7
  4. Staub, Jack E, Buchert, Ellen. 75 Exceptional Herbs for Your Garden Published by Gibbs Smith, 2008. ISBN 1-4236-0251-X, 9781423602514
  5. Vegetables of Canada. Published by NRC Research Press. ISBN 0-660-19503-8, ISBN 978-0-660-19503-2
  6. Boswell, John T. and Sowerby, James. English Botany: Or, Coloured Figures of British Plants. Robert Hardwicke, 1863. Page 215.
  7. 7,0 7,1 7,2 Vegetables of Canada. NRC Research Press. ISBN 0-660-19503-8, ISBN 978-0-660-19503-2
  8. 8,0 8,1 Hirsch, David P.. The Moosewood Restaurant kitchen garden: creative gardening for the adventurous cook. Ten Speed Press, 2005. ISBN 1-58008-666-7, ISBN 978-1-58008-666-0
  9. https://ndb.nal.usda.gov/ndb/foods/show/2956?fgcd=&manu=&lfacet=&format=Full&count=&max=35&offset=&sort=&qlookup=11203= Full Link to USDA Database entry
  10. [https://ndb.nal.usda.gov/ndb/foods/show/2956?fgcd=&manu=&lfacet=&format=Full&count=&max=35&offset=&sort=&qlookup=11203= Full Link to USDA Database entry.
  11. http://www.organicindia.com/PR_OH_chandrashoor.php
  12. The Wealth of Indian Raw Materials ,. New Delhi: Publication and information Directorate. 1979. str. CSIR Vol 9, Page 71–72. 

Vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Šablon:Začini