Nekropole stećaka u Hodovu

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Nekropole stećaka u Hodovu nalaze se na području naselja Hodovo, opština Stolac, Bosna i Hercegovina.

Lokacija[uredi - уреди | uredi kôd]

Naselje Hodovo nalazi se oko 10 km sjeverozapadno od Stoca. Sastoji se od nekoliko zaselaka, od kojih je zaselak Brdo najveće, a udaljen je od Hodova oko 1,5 km. U tom zaseoku se nalaze četiri značajne nekropole sa stećcima

Istorija[uredi - уреди | uredi kôd]

U doba srednjeg vijeka, od 9. do 15. stoljeća, područje šire okoline Stoca pripadalo je srednjovkjekovnoj župi Dubravi, oblast Hum. U sastav bosanske države ulazi 1326. godine , u vrijeme Stjepana II Kotromanića. Nekropola u Hodovu pripadala je teritoriju kojim su vladali potomci vojvode Stjepana Miloradovića iz vojvodske obitelji Hrabrena-Miloradovića u 15. i 16. stoljeću. Hrabreni-Miloradovići su pripadali vlaškom rodu Hrabrena i katunarskoj i vojvodskoj obitelji Miloradovića. Rodonačelnik obitelji Miloradovića je bio Milorad, koji je živio u drugoj polovici 14. stoljeća. Njegov sin Stjepan živio je od druge polovice ili kraja 14. do sredine 15. stoljeća.

Arheologija[uredi - уреди | uredi kôd]

Četiri nekropole sa stećcima Hodovo, obišao je i obradio Šefik Bešlagić ranih 60-ih godina 20. stoljeća, a materijal je objavljen 1970. godine. Konzervatorski radovi na nekropolama nisu obavljani. Nekropole su proglašene za nacionalni spomenik BiH.

  • Arheološko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu kod Boškailovih kuća (Glavica i Haremi), zaselak Brdo [1]

Od 52 spomenika 23 ih je ukrašeno raznovrsnim motivima izvedenim u plitkom reljefu. Najčešći ukras su frizovi od povijene linije sa trolistovima i motiv tordirane trake, zatim arkade, štit sa mačem, luk i strijela, ljudske figure, stilizirane biljke sa spiralama i grozdovima, te rozete, jabuke i kružni vijenci. Na jednom stećku je natpis: + A SIJE LEŽI PAVKO RADOHNIĆЪ. OVI KAMI USIJEKOH NA SE ZA ŽIVOTA. MOLJU VI SE, BRATIO I GOSPODO, NEMOJTE MI KOSTI PRJETRESATI. Stećci su nastali u periodu 14.-15. vijek. Na lokalitetu se nalazi i 5 tumula iz vremena ilirskog plemena Daorsi.

  • Arheološko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu kod Boškailovih kuća (Radan krst), zaselak Brdo [2]

Na ovom malom porodičnom groblju je 8 stećaka, od toga 1 sljemenjak sa postoljem, 5 sanduka, 1 ploča i 1 krstača sa pločom.

  • Arheološko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Perića njiva u zaseoku Perići, [3]

Tu se nalazi 14 spomenika, od čega 2 sljemenjaka i 12 sanduka. Ni jedan nema postolja za razliku od spomenika na drugim nekropolama u Hodovu. Stećci su dobro klesani i dosta dobro očuvani.

  • Arheološko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Pogrebnice u zaseoku Brdo, [4]

Na nekropoli je 28 stećaka, od čega je 7 sljemenjaka, 19 sanduka i dvije ploče. Spomenici su dobro obrađeni. Na cijeloj gornjoj polovini stranice, čak i preko štita, urezan je u tri reda natpis bosanskom ćirilicom: +V` IME OCA I SI(N)A I SVETOGA DUHA ASE KAMI ST(E)PANA TRJEDANOVIĆA + ASE PISA JA DI(JAK`) NAPOVIĆ`(ili NAPOVIŠT). Jedan kamenorezač je sjekao spomenik, a dijak Napovišt je ugravirao tekst i to tek kad je spomenik donesen na svoju definitivnu lokaciju.

Literatura[uredi - уреди | uredi kôd]

  • Šefik Bešlagić, Anali Historijskog instituta Jugoslavenske akakdemije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, godina XII, Dubrovnik, 1970., 113-163. - Stećci Hodova
  • Marko Vego , Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1964. - Zbornik srednjovjekovnih natpisa iz Bosne i Hercegovine II
  • Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Čović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]