Nájera
Nájera
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 42°24′N 2°44′W / 42.400°N 2.733°W | |
| Država | 
|
| Autonomna pokrajina | La Rioja |
| Provincija | La Rioja |
| Vlast | |
| - Alcalde | Jonás Olarte Fernández |
| Površina | |
| - Ukupna | 194 km²[1] |
| Visina | 336 [1] |
| Stanovništvo (2018.) | |
| - Grad | 4,402[1] |
| - Gustoća | 22.65 stan / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC) |
| Poštanski broj | 50290 |
| Karta | |
  Nájera Pozicija Nájere u Španjolskoj | |
Nájera je grad od 4,402 stanovnika[1] na sjeverozapadu Španjolske u Autonomnoj pokrajini La Rioja.
Taj danas mali gradić nekoć je bio prijestolnica Kraljevine Navara i sjedište biskupije, danas je značajan jedino kao jedna od hodočasničih stanica na putu za Santiago de Compostelu.
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Nájera leži u Iberijskom gorju u dolini rijeke Najerilla, udaljena tridesetak km jugozapadno od svog administrativnog centra Logroña.
Historija[uredi | uredi kod]
Dolina Najerille naseljena je još od prahistorije, kad su Rimljani zauzeli La Rioju zatekli su keltibersko naselje uklesano u stijeni. Rimljani su svoj grad Tritium Magallum, podigli 2 km dalje od današnjeg centra.[2]
Kad su Mauri zauzeli La Rioju novoizraslo naselje su nazvali "Náxara" (grad između stijena), a rijeku Náxarilla. Za maurske vlasti sagrađen je zamak Mota na vrhu brda koje dominira dolinom rijeke Najerilla, on je kasnije postao strateška točka na granici između Kršćana i Muslimana. Najera je početkom 10. vijeka postala mjesto stalnih borbi između Maura i Kršćana.[2]
Kralj Pamplone Sancho I je 923. zajedno sa leónskim kraljem Ordonjom II zauzeo Nájeru i gotovo cijelu La Rioju i anektirao je u svoju Kraljevinu Navaru.[2]
Kad je kordobski kalif Abd ar-Rahman III 924. razorio Pamplonu, njegov sin García Sánchez I je nakon što mu je slijedeće godine umro otac preselio svoju prijestolnicu u Nájeru, pa se odtad njegovo kraljevstvo nazivalo Nájera-Pamplona.[2]
Nájera je za vladavine Sancha III od Navare (1004.-1035.) bila na svom vrhuncu. U to vrijeme Kraljevina Navara prostirala se po dobrom dijelu sjeverne trećine Iberijskog poluotoka, od Katalonije do Kantabrije, pa je Nájera kao njezina prijestolnica uživala sve prednosti tog statusa. Uz sve to postala je jedan od ključnih gradova na hodočasničkom Francuskom putu Svetog Jakova za Santiago de Compostelu.[2]
Nakon bitke kod Atapuerca u septembru 1054. između dva brata Garcíe Sáncheza III od Navare i Fernanda I od Leona i Kastilje u kojoj je pobjedio Fernando, Kraljevina Navara je prestala postojati, pa je opala važnost Nájere.[2]
Grad je bilo poprište bratoubilačke borbe između Pedra I od Kastilje i Enriquea II od Kastilje 3. aprila 1367. u kojoj je pobjedio Pedro uz pomoć engleskih snaga Edwarda Crnog Princa. Nájera je status grada dobila 1438. poveljom od kastiljskog kralja Juan II, nakon tog ga je 1454. kralj Enrique IV nazvao "vrlo plemenitim i vrlo odanim".[2]
Nájera se 1520. pridružila zajedničkom ustanku protiv politike cara Carlosa I. Pobunjenici su uspjeli zauzeli zamak, ali su pokleknuli pred trupama Antonija Manriquea de Lare.[2]
Izvori[uredi | uredi kod]
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Ajuntament de Nájera (es), (en)