Mržnja (budizam)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Dio serije članaka na temu
Budizam


Historija budizma
Darmičke religije
Kronologija budizma
Budistički sabori

Temelji
Četiri plemenite istine
Plemeniti osmokraki put
Pet pouka
Nirvāna · Tri dragulja

Ključni termini
Tri oznake bića
Skandha · Kozmologija · Dharma
Samsara · Rebirth · Shunyata
Pratitya-samutpada · Karma · Nesopstvo

Vodeće ličnosti
Gautama Buddha
Nagarjuna · Dogen
Budini sljedbenici · Porodica

Praksa i postignuća
Buddhastvo · Bodhisattva
Četiri stadija prosvjetljenja
Paramiji · Meditacija · Laici

Budizam po regijama
Jugoistočna Azija · Istočna Azija
Tibet · Indija · Zapad

Budističke škole
Theravāda · Mahāyāna
Vajrayāna · Rane škole

Tekstovi
Pali kanon
Pali Sutte · Mahayana Sutre
Vinaya · Abhidhamma

Komparativne studije
Kultura · Popis tema

Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Mržnja ili bes (pal. dosa, sansk. dveṣa) je budistički pojam koji označava jedan od tri glavna otrova uma.

Mržnja se nikad ne smiruje mržnjom, već jedino njenim odsustvom. Ovo je večni zakon.[1]

Buda je tvrdio da je mržnja najveće zlo.[2] On je kao protivotrov mržnji preporučivao razvijanje ljubavi prema svim bićima, uključujući i same sebe.[3]

Budino učenje[uredi | uredi kod]

Postoje četiri načina da se skrene s puta. Skretanje s puta zbog žudnje. Skretanje s puta zbog mržnje. Skretanje s puta zbog zablude. Skretanje s puta zbog straha.
Mržnja se nikad ne smiruje mržnjom, već jedino njenim odsustvom. Ovo je večni zakon.

Prema Budinom učenju, mržnja je jedan od načina da se skrene s puta:

Postoje četiri načina da se skrene s puta. Skretanje s puta zbog žudnje. Skretanje s puta zbog mržnje. Skretanje s puta zbog zablude. Skretanje s puta zbog straha.[4]

Buda je pozivao da živimo u ljubavi među onima koji mrze.[2] On je učio da na mržnju nikada ne treba odgovarati mržnjom:

Neodgovarati na bes rečima punim besa znači dobiti bitku u kojoj se pobeđuje jako teško. To znači da postupaš za svoju i dobrobit onog drugog, iako će oni koji ne poznaju darmu misliti da si budala.[5]

Ne samo što drugome ne treba odgovarati omrazom, već ne smemo dozvoliti mržnji da prodre u naš um:

Monasi, čak i ako bi razbojnici počeli testerom divljački da vam seku udove, jedan za drugim, onaj ko bi u sebi stvorio um ispunjen mržnjom ne bi sledio moje učenje.[6]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Kovačević, Branislav (2014). Ovako sam čuo: Budino učenje na osnovu izvora u Pali kanonu. Novi Sad–Beograd. 

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. „Čedomil Veljačić: Karma - plod koji dozreva”. Arhivirano iz originala na datum 2009-10-27. Pristupljeno 2018-09-22. 
  2. 2,0 2,1 Dhammapada: poglavlja XI-XX
  3. Kovačević 2014: str. 233
  4. „Skretanje s puta (1)”. Arhivirano iz originala na datum 2009-10-28. Pristupljeno 2018-09-22. 
  5. Budizam od A do Ž
  6. „Poređenje sa testerom”. Arhivirano iz originala na datum 2009-10-28. Pristupljeno 2018-09-22. 

Vidi još[uredi | uredi kod]