Ljubav (budizam)
Ljubav ili blagonaklonost (sanskrt: maitrī, pali: mettā) je neophodan činilac savršenstva u budističkoj etici i jedno od četiri „uzvišena boravišta“ (brahma-vihara).[1]
Kao protivotrov mržnji, koja truje um, Buda preporučuje razvijanje prijateljske ljubavi prema svim bićima, uključujući i same sebe.[2]
Sadržaj/Садржај
Etimologija[uredi - уреди | uredi izvor]
Pali reč meta se obično prevodi kao ljubav motivisana saosećanjem, prijateljska ljubav, blagonaklonost.[1] Neki je prevode i kao sveopštu ljubav.[3]
Budino učenje[uredi - уреди | uredi izvor]
Buda je pozivao da živimo u ljubavi među onima koji mrze.[4] On je govorio da ljubav premašuje sva ostala dela kojima se stiču zasluge:
„Monasi, kakva god da je osnova za sticanje zasluga koje utiču na mesto narednog preporađanja, nijedna od njih ne vredi ni šesnaestinu oslobađanja uma kroz blagonaklonost i ljubav. Oslobađanje uma kroz blagonaklonost i ljubav sve ih nadmašuje i zasenjuje svojom blistavošću i sjajem.[5]“Prema Budinim rečima, ispunjenost ljubavlju je put kojim se stiže do boga:
„Koji je, učeniče, put kojim se stiže u društvo Brame? Kad monah živi prožimajući jednu stranu sveta umom ispunjenim prijateljskom ljubavlju, isto tako i drugu stranu, treću i četvrtu, isto tako uvis, nadole i svuda uokolo, ljubavlju prema svima kao i prema samome sebi, kad živi prožimajući čitav svet umom ispunjenim prijateljskom ljubavlju, obilnom, uzvišenom, nemerljivom, bez ikakvog neprijateljstva i zlovolje u sebi. Kada je uz pomoć prijateljske ljubavi um oslobođen na ovakav način, nema više ograničavajućih postupaka, nijedan ne preostaje. Baš kao što snažan trubač može bez napora da pošalje svoj zvuk na sve četiri strane sveta, isto tako, kada je uz pomoć prijateljske ljubavi um oslobođen na ovakav način, nema više ograničavajućih postupaka, nijedan ne preostaje. To je put kojim se stiže u društvo Brame.[6]“Buda je učio da treba gajiti um pun ljubavi za svoje neprijatelje:
„Monasi, čak i ako bi razbojnici počeli dvoručnom testerom divljački da vam seku udove, jedan za drugim, onaj ko bi svoj um ispunio mržnjom, ne bi sledio moje učenje. Zato, monasi, treba sebe ovako da vežbate: ‘Naši umovi će ostati neokrznuti i nećemo izgovoriti lošu reč; ostaćemo puni saosećanja za njihovu dobrobit, uma ispunjenog ljubavlju, nikad obuzeti mržnjom. Živećemo prožimajući ih umom punim ljubavi, prožimajući čitav ovaj svet umom punim ljubavi, obilne, uzvišene, bezgranične, bez neprijateljstva i bez mržnje’. Tako bi, monasi, trebalo sebe da vežbate.[7]“Ljubav u budizmu[uredi - уреди | uredi izvor]
Buddhaghosa definiše ljubav ovako: "Ljubav se označava kao podsticanje tuđe dobrobiti, njezina uloga je da želi njihovu dobrobit, ispoljava se kao uklanjanje ljutnje i neposredni uzrok je uočavanje potencijala za voljenje u drugim bićima".[8]
Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]
- Kovačević, Branislav (2014). Ovako sam čuo: Budino učenje na osnovu izvora u Pali kanonu. Novi Sad–Beograd.
Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]
- ↑ 1,0 1,1 Rečnik pali i budističkih termina
- ↑ Kovačević 2014, str. 233.
- ↑ Čedomil Veljačić, Ðhanam - apstraktna umjetnost buddhističke kontemplacije II
- ↑ Dhammapada: poglavlja XI-XX
- ↑ Kovačević 2014, str. 160.
- ↑ Kovačević 2014, str. 161.
- ↑ Kovačević 2014, str. 247.
- ↑ Budizam od A do Z » LJ
Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]
