Um (budizam)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dio serije članaka na temu
Budizam

Lotus-buddha.svg

Historija budizma
Darmičke religije
Kronologija budizma
Budistički sabori

Temelji
Četiri plemenite istine
Plemeniti osmokraki put
Pet pouka
Nirvāna · Tri dragulja

Ključni termini
Tri oznake postojanja
Skandha · Kozmologija · Dharma
Samsara · Rebirth · Shunyata
Pratitya-samutpada · Karma

Vodeće ličnosti
Gautama Buddha
Nagarjuna · Dogen
Budini sljedbenici · Porodica

Praksa i postignuća
Buddhastvo · Bodhisattva
Četiri stadija prosvjetljenja
Paramiji · Meditacija · Laici

Budizam po regijama
Jugoistočna Azija · Istočna Azija
Tibet · Indija · Zapad

Budističke škole
Theravāda · Mahāyāna
Vajrayāna · Rane škole

Tekstovi
Pali kanon
Pali Sutte · Mahayana Sutre
Vinaya · Abhidhamma

Komparativne studije
Kultura · Popis tema
Dharma wheel.svg

Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Um (pali: citta ili mano) je temeljni pojam u budizmu, ono iz čega sve nastaje. Takođe, um ili razum (mano, latinski: mens) se smatra jednim od šest čula Budinoj psihologiji, odgovornim za registrovanje misli i osećaja.[1]

Osnova Budinog učenja leži u vežbanju i ovladavanju umom.[2] Ono što je bog za neke religije, to je na neki način um za budizam.[3] Dok vernici svu pažnju okreću Bogu, središte pažnje budista je um. Sve moći, sposobnosti i prividna čuda koje vernici pripisuju Bogu, budisti smatraju rezultatom aktivnosti uma.[3]

Buda je govorio da je neophodno čistiti prljavštine uma. Pročišćavanje uma je istrajan napor da se um oslobodi nečistoća, štetnih mentalnih stanja koja iskrivljuju mišljenje i postupke. Tri glavne nečistoće, koje je Buda označio “korenima lošeg”, su pohlepa, mržnja i obmana, a iz njih nastaju mnoge druge: bes i okrutnost, tvrdičluk i zavist, prevara i arogancija, licemerje i taština, mnoštvo pogrešnih stavova.[4]

Dhammapada sažima praktikovanje Budinog učenja u tri jednostavna pravila: odustani od lošeg, razvijaj dobro i pročisti um.[4] Oslobođenje uma je konačni cilj budističke prakse. Probuđenje se često opisuje kao oslobađanje uma uklanjanjem nečistoća, a uz pomoć mudrosti uvida.[5]

Sama nirvana, cilj budističkog učenja, definiše se kao oslobođenost uma od pohlepe, mržnje i obmanutosti.[4]

Etimologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Buda je za ono što zovemo umom koristio tri različita termina (pali: citta, mano ili viññāṇa). Svaki od ovih termina je ponekad korišten generički, a nekad u svom zasebnom preciznijem značenju.[6][7] Termin viññāṇa se obično prevodi kao svest.

Budino učenje[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema Budinom učenju, sve nastaje iz uma.

Wikiquote „Um je preteča svih stvari, um ih stvara i njima upravlja.[8]

Pretežni deo Budinog učenja posvećen je opisivanju prirode uma, istraživanju različitih njegovih karakteristika i sposobnosti, kao i razradi načina na koji se on može menjati i osloboditi.[3] On je tvrdio da um i telo zavise jedno od drugog, "na isti načina kao što dva otkosa u snopu stoje oslanjajući se jedan na drugi" (S.II,14).

Um kao izvor svega[uredi - уреди | uredi izvor]

Um je preteča svih stvari, um ih stvara i njima upravlja.

Buda je govorio da je um je preteča svih stvari, um ih stvara i njima upravlja. Smatrao je da sve stvari, dobre i loše, um stvara:

Wikiquote „Koje god su stvari povezane sa nepovoljnim, pripadaju nepovoljnom, sve njih um stvara. Njih prvo um stvara, zatim one postaju nepovoljne.[9]
()

Um kao čulo[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Šest čula

Um kao čulo (manāyatana) registruje jedno potpuno drugačije područje, nedostupno drugim čulima, a to su: misli, ideje, sudovi, pojmovi, sećanja, pla­novi, maštanja, tumačenja, teorije itd.[10]

Ipak, funkcija uma je drugačija od ostalih čula, koja imaju svako svoj predmet. Oko vidi samo slike, ali ne i zvukove, uho registruje samo zvukove, ali ne i mirise i tako dalje. No, um raspoznaje predmete svih ostalih čula i pridaje im značenje. Um povezuje, upoređuje, tumači i uspostavlja odnose među predmetima raznih čula.[10]

Na kraju, um je uslov za pojavu raznih stanja svesti.

Prljanje i čišćenje uma[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Nečistoće (budizam)

Takođe, um je izvor uprljanosti i pročišćenja bića:

Wikiquote „Bića se prljaju tako što imaju uprljan um i isto tako se pročišćuju time što pročišćuju svoj um.[11]
()

Zatrovan um donosi patnju i najgora stanja, a pravilno korišćen um je prepun sreće:

Wikiquote „Ne znam nijednu drugu stvar koja može da donose toliko dobroga kao što je to razvijen um. Zaista, razvijen um može da donese mnogo dobroga.[3]
()

Zbog toga je neodložna obaveza svakog podvižnika da čisti svoj um:

Wikiquote „Postoje tri neodložne obaveze svakog domaćina. Da svoju njivu uzore i podrlja. Pošto ju je uzorao i podrljao, on baca seme. Pošto je bacio seme, on zaliva zemlju i čeka. Istina, domaćin nema moć da kaže: "Neka moje žito proklija danas, klasa sutra, a sazri prekosutra." Ali kada dođe vreme, žito će proklijati, zatim klasati i potom sazreti. Na isti način, postoje tri neodložne obaveze svakog monaha. Da čisti svoju vrlinu, da čisti um, da čisti uvid. Istina, monah nema moć da kaže: "Neka moj um bude oslobođen nečistoća još danas, sutra ili prekosutra." Ali kada dođe vreme njegov um biće oslobođen nečistoća zahvaljujući neprijanjanju.[12]
()

Oslobođenje uma[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članci: Budnost (budizam) i Nirvana

Prema Budinom učenju, sva dobra stanja koje donosi čist um samo su koraci na putu. Krajnji cilj je potpuno oslobođenje uma:

Wikiquote „Duhovni život se ne živi radi koristi u vidu imetka, počasti ili slave, radi koristi koje donosi moralnost, meditacija ili znanje i uvid. Potpuna oslobođenost uma, to je svrha, to je cilj i kulminacija duhovnog života.[3]
()

Dogen je sveo budizam na praktikovanje zazena ili „sedeće meditacije“, gde se svesni tok sadržaja uma posmatra bez zaustavljanja na bilo kom pojedinačnom predmetu, sve dok se ne smiri i ne sabere, ne doživljavajući više nikakvo uplitanje. U ovom stanju je moguće doživeti probuđenje.[13]

Budistička shvatanja[uredi - уреди | uredi izvor]

Zen majstor Basui je jednom svom učeniku na samrti napisao pismo u kojem mu objašnjava suštinu uma na sledeći način:

Wikiquote „Suština tvog uma nije rođena, tako da ne može ni da umre. Ona nije postojanje, koje je podložno nestajanju. Ona nije praznina, koja je puko ništavilo. Ona nije ni boja ni oblik. Ona ne uživa ni u kakvim zadovoljstvima i ne trpi nikakve bolove.[14]
(Basui)

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Kovačević 2014, str. 205.
  2. Kovačević 2014, str. 229.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Budizam od A do Ž
  4. 4,0 4,1 4,2 Bhikkhu Bodhi, Pročišćenje uma
  5. Kovačević 2014, str. 230.
  6. Sue Hamilton, Identity and Experience. LUZAC Oriental, 1996, pages 105-106.
  7. Bodhi, Bhikkhu (trans.) (2000b). The Connected Discourses of the Buddha: A Translation of the Samyutta Nikaya. (Part IV is "The Book of the Six Sense Bases (Salayatanavagga)".) Boston: Wisdom Publications. ISBN 978-0-86171-331-8. pp. 769-70, n. 154.
  8. Walpola Rahula: Čemu je Buda podučavao
  9. U trenutku
  10. 10,0 10,1 Kovačević 2014, str. 288.
  11. S.III,151
  12. Neodložnost
  13. Kembridžova ilustrovana istorija religije, Stylos, Novi Sad. 2006. ISBN 978-86-7473-281-6. str. 98-105.
  14. Reps 2001, str. 102.

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi - уреди | uredi izvor]