Milan St. Protić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Milan St. Protić

Milan St. Protić je srpski političar, zamenik predsednika Demohrišćanske stranke Srbije.

Rođen je u Beogradu 28. 7. 1957. godine. Praunuk je prvog premijera Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Stojana Protića. Beogradski Pravni fakultet završio je 1980. godine. Magistrirao je (1982) i doktorirao (1987) modernu evropsku istoriju na Kalifornijskom univerzitetu u Santa Barbari (SAD).

Predavao na fakultetima u SAD, Kanadi, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nemačkoj i Grčkoj. Od 1995. do 1998. bio je direktor Centra za srpske studije u Beogradu. Od 1985. radi u Balkanološkom institutu Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU).

Politikom se bavi od 1992. godine. Bio je član DEPOS-a, jedan od osnivača Demokratske stranke Srbije, aktivan učesnik demonstracija 1996-1997 i član vođstva Saveza za Promene i DOS-a. Bio je predsednik Srpskog demokratskog kluba Odbrana (1998-2001) i kopredsednik Nove Srbije (1999-2001).

Na septembarskim izborima 2000. predovodio listu DOS-Vojislav Koštunica u izbornoj jedinici Novi Beograd i bio izabran za saveznog poslanika u Veću građana Skupštine SRJ. Kandidovan je i za odbornika u Skupštini Beograda u svojoj matičnoj opštini(Stari Grad) i tu je odneo ubedljivu pobedu.

U noći 5. 10. izabran[nedostaje referenca] je za predsednika Skupštine grada Beograda (za gradonačelnika).

Ambasador SRJ u Sjedinjenim Američkim Državama postao je u februaru 2001. Sa tog položaja smenjen je avgusta iste godine.

Od 2007. do 2008. godine, obavljao je funkciju direktora nastave na visokoj školi, Akademija za diplomatiju i bezbednost u Beogradu.

Od 2009. do 2014. godine, obavljao je dužnost ambasadora Republike Srbije u Švajcarskoj i Lihtenštajnu.

Oženjen je i otac tri kćeri.

Član je Rotari kluba Beograd.

Dela[uredi | uredi kod]

Istoriografska dela:

  • Radikali u Srbiji — ideje i pokret 1881-1903 (1990)
  • Uspon i pad srpske ideje (1994, 1995)
  • Ogledi o raspadu Jugoslavije (1995)
  • Mi i oni (1996)
  • Izneverena revolucija — 5.oktobar 2000. (2005)
  • Izneverena revolucija 2 - Lica i naličja (2006)
  • Velika Iluzija :Život i smrt Jugoslavije (2017)

Autor je obrazovne televizijske serije „Mala srpska čitanka“.

Medijska pojavljivanja[uredi | uredi kod]

2003. godine Milan St. Protić je bio žrtva skrivene kamere zajedno sa Nenadom Čankom i Vladanom Batićem. Nepristojni izrazi koje su on i Batić koristili tom prilikom su izazvali dosta polemike u medijima.

Krajem 2005. godine njegovo gostovanje u televizijskoj emisiji „Utisak nedelje“ privuklo je veliku pažnju. Naime, Protić je jedinog srpskog nobelovca Ivu Andrića nazvao „moralnom nulom“, optuživši ga pritom da je posle Drugog svetskog rata intervenisao kod komunističkih vlasti kako bi se sa njegove slike sa Hitlerom uklonio njegov lik (Andrić se sa Hitlerom sastao u funkciji ambasadora Kraljevine Jugoslavije u Nemačkoj). Protić je još dodao da mu je Andrić, ipak, omiljeni pisac.

prethodnik
Vojislav Mihailović
Predsednik Skupštine grada Beograda
5.10.2000 - 20.3.2001.
sledbenik
Radmila Hrustanović