Prijeđi na sadržaj

Legrad

Izvor: Wikipedija
Legrad
Osnovni podaci
Gradonačelnik Mladen Vernić
Županija Koprivničko-križevačka
Stanovništvo
Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) 2.764
Geografija
Koordinate 46°18′N 16°52′E / 46.30°N 16.86°E / 46.30; 16.86
Površina 62,62 km²
Legrad na mapi Hrvatske
Legrad
Legrad
Legrad (Hrvatske)
Ostali podaci
Poštanski kod 48317 Legrad


Koordinate: 46° 17′ 60" SGŠ, 16° 51′ 36" IGD
Legrad je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Zemljopis

[uredi | uredi kod]

Nekada grad, a danas zapravo seosko naselje Legrad je općinsko središte u Podravini (Koprivničko-križevačka županija), 18 km sjeverno od Koprivnice; 1276 stanovnika (2001.). Leži na 132 m aps. visine, blizu ušća Mure u Dravu.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Uprava

[uredi | uredi kod]

Povijest

[uredi | uredi kod]

Spominje od 1384.. U XV. st. dobio status trgovišta (oppidum), od 1610. ima grb. Godine 1643. Ferdinand III. je Legradu dodijelio privilegij slobodnog trgovišta, a sredinom XVII. st. se kratko spominje kao grad (civitas).

U XVI. st. ulazi u sastav posjeda Zrinskih koji u Legradu uređuju sjedište Legradske ili Međimurske kapetanije izgradivši protuosmansku utvrdu 1567. godine. Legrad je kratko bio pod osmanskom vlašću (1577. - 1579. i 1600. ). U XVII. i XVIII. st. u Legradu su razvijeni trgovina i cehovi (Stari ceh – 1677., čizmarski - 1697., brodarski 1717., tkalački 1747., mlinarski 1768. i dr.). Od 1671. djeluje tridesetnica, a od 1682. se spominje solana. Krajem XVII. i početkom XVIII. st. s više od 3000 stanovnija Legrad je najveće naselje županije Zala, te jedno od najvećih naselja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U blizini je kratko postojala utvrda Novi Zrin (1661. - 1664.). Legrad se meandriranjem, nakon poplave 1710. našao na desnoj, podravskoj obali Drave. Nakon što je od 1848. - 1861. bio u sastavu Hrvatske, Legrad je do 1918. u sastavu mađarske županije Zala. Pod mađarskom okupacijom 1941. - 1945. Katolička župa se spominje 1540. Od druge pol. XVI. do početka XVIII. st. većina stanovništva su protestanti pa djelatnost katoličke župe zamire pred naletom protestantizma (mala skupina protestanata i danas živi u Legradu).

Katolička župa je obnovljena 1641. kada je izgrađena drvena crkva. God. 1769.-1784. sagrađena je današnja barokna crkva sa zaobljenim svetištem u kojemu su vrijedne zidne iluzionističke slike. U parku se nalazi grupa pilova iz XVIII. st. Zanimljivo je da je Legrad u drugoj polovici XIX. stoljeća dobio željezničku stanicu s današnje mađarske strane rijeke Drave, a ta je željeznička stanica sve do prije nekoliko godina nosila naziv Legrad. U drugoj polovici XX. st. dolazi do razvoja košaraštva, a u blizini Legrada je pronađeno bogato nalazište zemnog plina. Veliki potencijal ovom mjestu daje nalazište termalnih voda u obližnjem selu Kutnjak.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kod]

Slavni ljudi

[uredi | uredi kod]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kod]
  • Barokna crkva Presvetog trojstva u Legradu
  • Barokni trg s pilovima u Legradu
  • Kupalište na rijeci Dravi
  • Barokni gostinjac iz 18. stoljeća
  • Jezero Šoderica
  • Orintološki rezervat Veliki pažut

Obrazovanje

[uredi | uredi kod]
  • Osnovna škola Legrad

Kultura

[uredi | uredi kod]
  • KUD "Zrin" Legrad

Sport

[uredi | uredi kod]
  • Graničar Legrad jedan je od najpoznatijih nogometnih klubova u županiji. Natječe se u četiri kategorije:
    • pioniri
    • juniori
    • seniori
    • veterani.

Momčadi su promjenjivog karaktera, pa ih često vidimo na čelu i na sredini ljestvice. Najveći uspjeh u posljednjih 5 godina je osvajanje juniorskog prvenstva.

  • ŠRK "Smuđ" Legrad
  • Lovačka udruga "Kuna" Legrad

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
Gradovi i općine Koprivničko-križevačke županije
Gradovi

Đurđevac | Koprivnica | Križevci


Općine


Drnje | Đelekovec | Ferdinandovac | Gola | Gornja Rijeka | Hlebine | Kalinovac | Kalnik | Kloštar Podravski | Koprivnički Bregi | Koprivnički Ivanec | Legrad | Molve | Novigrad Podravski | Novo Virje | Peteranec | Podravske Sesvete | Rasinja | Sokolovac | Sveti Ivan Žabno | Sveti Petar Orehovec | Virje

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj