Peteranec
Peteranec | |
---|---|
![]() Grb | |
Osnovni podaci | |
Gradonačelnik | Ivan Pakasin |
Županija | Koprivničko-križevačka |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 2.848 |
Geografija | |
Koordinate | 46°11′N 16°53′E / 46.19°N 16.89°E |
Površina | 51,77 km² |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 48321 Peteranec |
Koordinate: 46° 11′ 24" SGŠ, 16° 53′ 24" IGD
Peteranec je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Zemljopis[uredi | uredi kod]
Općina se sastoji od tri sela: Peteranec, Sigetec i Komatnica.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Uglavnom poljoprivredno, no u novije vrijeme se mijenja sastav stanovništva. Pojačani procesi deagrarizacije u selu Peteranec.
Uprava[uredi | uredi kod]
Postoji općina. Predsjednik općinskog vijeća (načelnik) je Ivan Pakasin.
Povijest[uredi | uredi kod]
Najstariji nalazi iz ranog eneolitika - Seče kultura (3500. - 3200. godine prije Krista) pronađeni južno od Petraranca blizu sela Koprivnički Bregi. Prvo spominje srednjovjekovne župne crkve Sv. Petra je 1267. Kasnije se spominje istoimeno selo nastalo na mjestu prijelaza preko rijeke Drave. Peteranec je dobio ime po crkvi i župi Sv. Petra. Selo je stradalo u osmanskim prodorima sredinom 16. st. Obnovljeno je poč. 17. st., a župa je ponovo utemeljena 1789. Do sred. 18. st. sastavni je dio Koprivnčkog vlastelinstva (tzv. Provincijala), a tada je pripojeno Vojnoj krajini gdje ubrzo postaje satnijskim središtem Đurđevačke pukovnije te školskim središtem za Peteransku i Sokolovačku satniju. God. 1765. proglašen je slobodnim krajiškim vojnim komunitetom, ali je ubrzo izgubio povlastice te je vraćen u rang seoskog naselja. Od 1871. do 1875. središte je istoimenog kotara, a potom velike općine koja je obuhvaćala istočni dio koprivničke Podravine. Kasnije je kotar Peteranec pripojen kotaru Koprivnica. Između dva svjetska rata spada u najnajprednija podravska sela s knjižnicom od 2500 svezaka i razvijenim društvenim životom. Stagnira nakon II. svjetskog rata, pogotovo od 1955. kada prestaje biti općinskim središtem do 1993. kada je ponovo postalo općinskim središtem. Poznata manifestacija je Galovićeva jesen (održava se tradicionalno od 1994. )
Gospodarstvo[uredi | uredi kod]
U Peterancu postoji početni razvoj malog poduzetništva. U Sigecu razvijena poljoprivreda.
Znameniti ljudi[uredi | uredi kod]
- Josip Beruta
- Tomo Blažek
- Petar Franjić
- Fran Galović
- inž. Franjo Gaži
- Stjepan Gaži
- Tomo Gaži
- Ivan Generalić
- Josip Miljanović
- Ivan Picer
- Ivan Sabolić
- Josip Belčić
- Božidar Pavleš
- Andrija Betlehem
- Martin Imbrišević
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kod]
- Crkva u Peterancu iz oko 1773.
- Crkva u Sigecu - početak 19. stoljeća
- Zgrada satnijskog zapovjedništva u Peterancu - kraj 18. stoljeća
Obrazovanje[uredi | uredi kod]
Četverorazredne škole Peteranec i Sigetec. Učenici kasnije polaze školu Drnje.
Kultura[uredi | uredi kod]
- Galerija Ivana Sabolića Peteranec
- KUD "Fran Galović" udruge žena Peteranec
- Udruga žena "Hrvatsko srce Peteranec"
Sport[uredi | uredi kod]
- NK Panonija (Peteranec)
- NK Mladost (Sigetec)