1267.
Izgled
< |
12. vijek |
13. vijek
| 14. vijek
| >
< |
1230-e |
1240-e |
1250-e |
1260-e
| 1270-e
| 1280-e
| 1290-e
| >
<< |
< |
1263. |
1264. |
1265. |
1266. |
1267..
| 1268.
| 1269.
| 1270.
| 1271.
| >
| >>
| Gregorijanski | 1267.. (MCCLXVII) |
| Ab urbe condita | 2020. |
| Islamski | 665–666. |
| Iranski | 645–646. |
| Hebrejski | 5027–5028. |
| Bizantski | 6775–6776. |
| Koptski | 983–984. |
| Hindu kalendari | |
| • Vikram Samvat | 1322–1323. |
| • Shaka Samvat | 1189–1190. |
| • Kali Yuga | 4368–4369. |
| Kineski | |
| • Kontinualno | 3903–3904. |
| • 60 godina | Yin Vatra Zec (od kineske Ng.) |
| Holocenski kalendar | 11267. |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1267 (MCCLXVII) bila je redovna godina koja počinje u subotu u julijanskom kalendaru (1. januar/siječnja).
- 1266/67 - Berke, vladar Zlatne horde, umro je dok se spremao da napadne ilhanidskog vladara Abaqu Khana. Nakon nekih napetosti, nasleđuje ga izvanji sinovac Mengu-Timur (do 1280); Mengu nije musliman, ali održava savez sa egipatskim mamelucima. Stvarnu kontrolu ipak ima Nogaj, naročito zapadno od Dnjepra.
- 2. 2.? - Vaseljenski patrijarh Josif I je ukinuo izopštenje iz crkve caru Mihajlu VIII, koje je nametnuo raniji patrijarh Arsenije Avtorijan zbog oslepljenja mladog Jovana IV (raskol sa Arsenijevim pristalicama traje do 1315).
- 16. 2. - Ugovor iz Badajoza između Alfonsa X od Kastilje i Afonsa III od Portugala: prijateljstvo, razgraničenje (Kastiljanac se odriče pretenzija na Algarve).
- 26. 3. - Kanonizirana je Hedviga Šleska.
- april - Karlo I Anžujski, sicilijanski (južnoitalijanski) kralj, proterao je gibeline iz Firence, izabran je za vladara u tom gradu i u Lucci - ovaj ekspanzionizam na severu uznemirava papu Klementa.
- april - Drugi baronski rat u Engleskoj: Gilbert de Clare se pobunio i zauzeo London u maju.
- 24. i 27. 5. - Ugovori iz Viterba između Karla Anžujskog i titularnog latinskog cara Balduina II odn. ahajskog kneza Vilima II Villehardouina: Karlu je potvrđen posed Krfa i nekih albanskih gradova (miraz Jelene Epirske, udovice ranijeg sicilijanskog kralja Manfreda), sizerenstvo nad Ahajskom kneževinom i neka egejska ostrva; opremio bi vojsku za osvajanje Carigrada.
- Jedna reakcija vizantijskog cara Mihajla VIII je sklapanje sporazuma sa srpskim kraljem Urošem: mlađi kraljević Milutin bi se oženio vizantijskom princezom Anom i postao naslednik. Mihajlo se povezuje i sa gospodarom Tesalije, bugarskim carom i tatarskim kanom.[1]
- 30. 6. - Henry III od Engleske je svog mlađeg sina
Edmunda Grbavog proizveo u erla od Lancastera (→ kuća Lancaster). - jun - Gilbert de Clare se sporazumeo sa kraljem Henryjem III: prošlogodišnji Kenilworthski diktum je olakšan, tako da razbaštinjeno plemstvo može dobiti imanja natrag prije isplate globe (tijekom ljeta se predaju i posljednji pobunjenici).
- polovinom god.? - Umjesto Rolanda Rátóta, slavonski ban je raniji ugarski palatin Henrik II. Gisingovac (1267-70, '73-74); imanja starog bana u Slavoniji su opljačkana i razorena. Prema Klaiću, stari i mladi kralj, Bela i Stjepan su ratovali i ove godine.[2]
- septembar - Kastiljska flota se iskrcava na Siciliji za Konradina Hohenstaufena (15), polubrata bivšeg kralja Manfreda - otok se, izuzev Palerma i Messine, ubrzo buni protivu Karla Anžujskog, pobuna se širi i na Kalabriju i Apuliju (Karlo je u Toskani).
- 23. 9. - Umrla je Beatrice Provansalska, vladajuća grofica Provanse i Forcalquiera, supruga Karla Anžujskog.
- 29. 9. - Ugovor iz Montgomeryja: kralj Henry III od Engleske je priznao naslov kneza od Walesa Llywelyn ap Gruffuddu.
- novembar - Papa je ekskomunicirao sicilijanskog pretendenta Konradina.
- 18. 11. - Statut iz Marlborougha: zakoni u 24 poglavlja (četiri su na snazi i danas), u epilogu Drugog baronskog rata.
- nov/dec. - Kralj Hugo II od Kipra je umro nekoliko dana pre punoletstva, čime je okončana prva dinastija Lusignan. Na Božić je krunisan njegov antiohijski rođak, kiparski i jerusalimski regent Hugo III (do 1284).
- 1267/68 - Srpski kralj Uroš napada ugarsku Mačvansku banovinu, kojom upravlja unuk ugarskog kralja Bela Rostislavić - zauzeo je deo banovine i naneo joj štetu, ali je poražen na proleće.[3]
- Poreč je pod mletačkom vlašću. I drugi zapadnoistarski gradovi će se predati Veneciji u narednim godinama, kako bi izmakli vlasti akvilejskog patrijarha, koji drži Istarsku markgrofoviju.
- Prvi put se spominje Juraj I. Šubić Bribirski, sin Stjepka II., kao šibenski knez (do smrti 1303). Jakov, Stjepkov brat, ninski je knez.
- Prvi spomen Bedekovčine u Zagorju: kralj Bela IV. dodjeljuje magistru Tomi Kutenu i njegovom bratu Ivanu imanje Komor. To je početak plemićke obitelji Bedeković Komorski.
- Prvi put se spominje Ostrava u Moravskoj.
- Jayme Alaric de Perpignan je izaslanik pape i aragonskog kralja ilhanidskom mongolskom vladaru Abaqi.
- Roger Bacon je poslao papi svoje delo Opus Majus, pregled raznih nauka.
- 1267-68 - Srpska kraljica Jelena obećava da će štititi dubrovačke trgovce i nadoknaditi im štetu, i obavestiti grad ako srpski kralj bude preduzimao neprijateljsku akciju (do sukoba je došlo 1275).[4]
- Malikussaleh osniva sultanat Samudera Pasai na severu Sumatre, kasnije prvu muslimansku državu u današnjoj Indoneziji.
- 10. 4. - Jaime II od Aragona zv. Pravedni († 1327)
- c. Giotto di Bondone, slikar († 1337)
- c. Roger de Flor, italijanski vođa Katalonske kompanije († 1305)
- 23. 9. - Beatrice Provansalska, vladajuća grofica, supruga Karla Anžujskog (* ca. 1229)
- 26. 11. - Sylvester Gozzolini, katolički svetac, osnivač reda silvestrina (* 1177)
- nov/dec. - Hugo II od Kipra (* 1252)
- Literatura
- Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301). Vjekoslav Klaić (archive.org)
- Istorija srpskog naroda, Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)
Wikimedijina ostava sadrži medije na temu: 1267..