1747

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je članak o godini 1747.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1710-e  1720-e  1730-e  – 1740-e –  1750-e  1760-e  1770-e
Godine: 1744 1745 174617471748 1749 1750
Krunidba Ahmada Shaha Durranija u Kandaharu.
1747. po kalendarima
Gregorijanski 1747. (MDCCXLVII)
Ab urbe condita 2500.
Islamski 1159–1160.
Iranski 1125–1126.
Hebrejski 5507–5508.
Bizantski 7255–7256.
Koptski 1463–1464.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1802–1803.
Shaka Samvat 1669–1670.
Kali Yuga 4848–4849.
Kineski
Kontinualno 4383–4384.
60 godina Yin Vatra Zec
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11747.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1747 (MDCCXLVII) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u četvrtak po julijanskom kalendaru.

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

  • 12. 1. - Francuski maršal Maurice de Saxe je imenovan za generalnog maršala kraljevih logora i armija - poslednji od petorice s tim zvanjem u vreme starog režima.
  • 2. 2. - Rat za austrijsko naslijeđe (RzAN) - Opsada Antiba: pošto su Francuzi u gradu dobili pojačanje, austro-sardinske snage prekidaju opsadu, kasnije tokom godine će ponovo opsedati Đenovu.
  • 10 - 11. 2. - Rat kralja Georgea: Bitka kod Grand Pré u Novoj Skotiji je francuski uspeh.

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

  • 1. 5. - Otvorena letnja palata Fridriha Velikog, Sanssouci ("Bez brige").
  • 4. 5. - U strahu od francuske invazije, Willem IV je imenovan za stadtholdera nizozemskih Ujedinjenih provincija (do 1751), čime se posle 45 godina završava period bez stadtholdera u Holandiji.
  • maj, prva polovina - Otmica Garofalije, udovice gusara Krila Cvjetkovića, pogubljenog prošle godine, iz zatvora skadarskog paše.[2] Mlečani kažnjavaju Perast da bi udovoljili Turcima, zbog čega ekonomski opada.[3]
Bitka kod rta Finisterre
Ellisovo putovanje 1746-47 u potrazi za Severozapadnim prolazom

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

"Bitka kod Lauffeldta"
"Smrt chevalier de Belle-Islea"
  • 19. 7. - RzAN - Bitka na Assietti: Francuzi su pokušali zauzeti sardinsko utvrđenje u Alpima ali su potučeni uz 3.700 mrtvih, uključujući komandanta, viteza od Belle-Islea.
  • 5. 8. - Ilirska dvorska komisija postaje deputacija (Hofdeputation in Transsylvanicis, Banaticis et Illyricis), potčinjena neposredno vladaru, a ne Ugarskoj, ravnopravna drugim dvorskim kancelarijama (ukinuta 1777) - mađarske vlasti su bile protivne Komisiji, izazivale su sukobe kompetencija.
  • 15. 8. - Sanktpeterburška konvencija: vojni savez Rusije, Britanije i Holandije protiv Francuske i Pruske.
  • 24. 8. - Smenjen je veliki vezir Tirjaki Hadži Mehmet-paša, postavljen je Sejid Abdulah-paša (do 1750).
"Zauzeće i pljačka Bergen-op-Zooma"
  • 18. 9. - Francuzi zauzimaju Bergen op Zoom.
  • septembar-oktobar - Izveštaji o uraganu ili dva u Karibima, severnoameričkoj obali i na Bermudima. Još jedan u novembru u Karibima.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Muzička fešta u Rimu povodom venčanja francuskog dofena, 15. jul 1747
  • 17 - 19. 11. - Knowlesovi neredi u Bostonu, nakon što je britanski admiral Knowles prinudio 46 Bostonaca na službu. Nekoliko dana kasnije objavljen je pamflet u kome se neredi hvale kao odbrana prirodnih prava, što bi bilo prvi put da se ideje Johna Lockea koriste za opravdanje otpora vlastima u Americi.
  • 22. 11. - Princu Willemu IV je dodijeljeno nasljedno stadtholdersko zvanje Nizozemske Republike čime je Nizozemska postala de facto nasljedna monarhija.
  • 29. 11. - Fra Filip Grabovac zatočen u Veneciji zbog knjige "Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga", inkvizicija je u prosincu naredila spaljivanje primeraka knjige.
  • 17. 12. - Državni prokurator Marko Foscarini iznosi u Velikom vijeću nedostatke i nepravilnosti mletačke uprave i vlasti u Dalmaciji: situacija je teška, domaći i strani funkcioneri koriste položaje za bogaćenje.[4] Otpor kolona traje već desetak godina - nakon nereda na Rabu, Pagu i Šolti, u Kaštelima i okolici Zadra, mletačke vlasti hapšenjem istaknutijih ljudi 1747-48. za sada zavode mir.[5]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Canaletto: "Reka Temza iz Doma Richmond"
  • Ali-paša Hećimoglu ponovo dolazi za vezira u Bosnu, ponovo da bi uterao poreze, s istim rezultatom kao i 1745. U Bosni do 1756 preovlađuju nemiri i bune. Ove godine, muslimanski seljaci tuzlanskog kadiluka dižu pobunu zbog višeg poreza, taksita (obroka) i kuluka, neposredno zbog podizanja grada.[6]
  • Sejid Mehmed-paša Silahdar je beogradski muhafiz 1747-48.[7] Šejh Mehmed-paša iz Užica ga optužuje da je "uništio vilajet" jer su njegovi zulumćari uzeli stotine kesa groša od sirotinje (2.000 haračkih glava duguje 42.000 groša). U Užicu izbija pobuna, vođena je bitka sa čačanskim muteselimom. Na beogradskog vezira se žali i kruševački sandžakbeg Ismail-beg, kao i na leskovačke spahije[8] U Beogradskom pašaluku do 1780-ih preovlađuju "nered, zulum i pokvarenost".[9]
  • Osmanlije prihvataju zahtev Marije Terezije za obnovu Beogradskog mira,[10] tj. sklopljen je "večni mir". Mir se nastavlja još četiri decenije, u Šumadiju se doseljava dosta ljudi iz drugih srpskih krajeva.
  • Podmaršal Engelshofen započinje regulaciju u Slavonskoj i Srijemskoj krajini - drugačija organizacija, uvedena klasa "kontribuenata", kmetova, što izaziva nezadovoljstvo i neuspeh.[11] Nova Gradiška (osnovana sljedeće godine) i Slavonski Brod sjedišta pukovnija.
  • U Kupinovu osnovana šajkaška četa, od krajišnika rasformirane Pomoriške krajine osniva se 1746-47 zemaljska pokrajinska milicija.[12]
  • Osuđen Franjo Trenk.
  • U Subotici osnovana katolička latinska škola, pod vođstvom franjevačkog samostana.[13]
  • 1747-49 - Organiziraju se pokrajinske vlade i sudovi u svim pokrajinama Habsburške monarhije.[14]
  • Atanasije II Gavrilović je novi pećki patrijarh (do 1752).
  • I ove godine, kao prošle, ima sukoba između Crnogoraca i Albanaca u Kotoru.[15]
  • Qianlongovih Deset velikih pohoda — Jinchuanska kampanja, protiv Sloba Dpona, poglavice naroda Gyalrong u Jinchuanu na severu Sečuana.
  • Andreas Sigismund Marggraf objavio otkriće šećera u šećernoj repi (njegov učenik Franz Karl Achard je razradio praktičan metod dobijanja).
  • U Francuskoj osnovana Nacionalna škola mostova i puteva, dan. École des ponts ParisTech.

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1747.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Istorija s. n. IV-1, 222
  2. Milošević. Pogibija gusara Krila Cvjetkovića.... hrcak.srce.hr
  3. XVIII vek: Doba prosvećenosti. rastko.rs
  4. Historija n. J. II, 1230
  5. Historija n. J. II, 1234
  6. Historija n. J. II, 1327-8
  7. Istorija s. n. IV-1, 308
  8. Istorija s. n. IV-1, 309-11
  9. Istorija s. n. IV-1, 315-6
  10. Istorija s. n. IV-1, 306
  11. Historija n. J. II, 1046-7
  12. Historija n. J. II, 1158
  13. Historija n. J. II, 1162
  14. Historija n. J. II, 870
  15. Istorija s. n. IV-1, 499
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]