Kalmar

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Kalmar
Kalmar
Kalmar
Kalmar
Koordinate: 56°40′N 16°22′E / 56.667°N 16.367°E / 56.667; 16.367
Država  Švedska
pokrajina Småland
grofovija Kalmar
općina Kalmar
Površina
 - Ukupna 19.5 km²[1]
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 36,392 [1]
 - Gustoća 1,866.3 stan./km²[1]
Karta
Kalmar na mapi Švedske
Kalmar
Kalmar

Kalmar je grad i luka na jugoistoku Švedske od 36,392 stanovnika[1] dok kao općina ima 62,815 stanovnika.[1]

Kalmar je i administrativni centar Grofovije Kalmar u kojoj živi 233,536 stanovnika.[1]

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Kalmar leži u Kalmarskom tjesnacu koji razdvaja otok Öland od švedskog kopna. Historijski centar grada izgrađen je na dva otoka.[2]

Historija[uredi | uredi kod]

Grad je osnovan u 12. vijeku na strateški važnoj poziciji, po njemu je nazvana 1397. Kalmarska unija pod kojom je Skandinavija 1523. ujedinjena pod jednim vladarem.[2]

Tokom 15. vijeka Kalmar je bio politički centar zemlje. Nakon što su ga 1611. zauzeli Danci izgubio je vojnički i strategijski značaj.[2]

Nakon što je izgorio 1647. novi dio grada izgrađen je susjednom na otoku Kvarnholmen.[2]

Još od srednjeg vijeka Kalmar je bio poznati centar brodogradnje zbog svoje odlične luke, ali danas to više nije.[2]

U Kalmaru se nalazi nekoliko baroknih zdanja kao npr. glavna kalmarska crkva (šved. Kalmar domkyrka). Kalmar je također bio biskupski grad do 1915. godine.

Centar grada[uredi | uredi kod]

Historijski centar grada leži uglavnom na otoku Kvarnholmen. Tamo su, između ostalih, smještene zgrade regionalnog muzeja, općine i nekoliko drugih općinskih zdanja. U Kvarnholmu je najviše zgrada u jednom švedskom kvartu koje su obilježene kao spomenici kulture. [3]

Na Kvarnholmenu je također smješten vodotoranj a sam otok još uvijek dobrim dijelom je okružen preostalim gradskim bedemima. Sjeveroistočno od Kvarnholmena se nalazi kvart Malmen. Na Malmenu su smještena zdanja Komvuxa, Sudstva ali i glavni dio Kalmarskog kampusa. Tu je također stacionirana zgrada knjižnice i zatvora.

Kultura i znamenitosti[uredi | uredi kod]

U gradu koji je bio značajno središte i granični grad tokom srednjeg vijeka je izgrađeno nekoliko velelebnih građevina. Kalmar je bio jedan od rijetkih švedskih gradova koji je tokom srednjeg vijeka bio okružen pravim bedemima a i danas je moguće vidjeti ostatke istih na nekoliko mjesta u staroj gradskoj jezgri. Na Kvarnholmu je dobar dio zidina iz 17. vijeka sačuvan. Grad je imao sreću što je ostao sačuvan i tokom 1960.-ih i 1970.-ih što drugi švedski gradovi to ne mogu potvrditi. Historijski centri poput Kvarnholmena i stare gradske jezgre (Kalmarska tvrđava) su ostala poprilično dobro sačuvana dok je veći dio kvarta Malmen srušen tokom 19. vijeka, gdje je kasnije sagrađena zgrada regionalne uprave. Veći dio grada je dakle poprilično dobro očuvan.

U modernije znamenitosti spada Ölandski most, (šved. Ölandsbron); izgradnja istog je započeta 1967. a bio je otvoren za promet 1972. godine. Most je oko 40 metara visok i vidljiv je iz većeg dijela gradskih kvartova. U to vrijeme je sa svojih 6072 metara bio najduži most u Evropi.


Gradski park[uredi | uredi kod]

Kalmarski gradski park je smješten u blizini kalmarske tvrđave. Park je napravljen u periodu između 1877-1880. godine. Tokom 1930-tih nekoliko zdanja koja su bila smještena u prvobitnom parku se ruše da bi se na istom mjestu napravio moderni restoran. Projekciju restorana je vodio Sven Ivar Lind, koji je u tadašnje vrijeme bio poznat po napravljenom paviljonu u Parizu 1937. godine koji je u to doba slovio kao visokotehnološko zdanje. Osim toga projektirao je i stadion na Råsundi u Stockholmu.


Ostale znamenitosti[uredi | uredi kod]

  • Ölandski most
  • Kalmarska tvrđava
  • Kalmarski teatar
  • Kalmarska katedrala
  • Kvarnholm sa vodotornjem

Privreda[uredi | uredi kod]

Oko 6000 poduzeća su bila stacionirana u Kalmaru u studenom 2009. godine plus oko 6 400 radnih mjesta u kalmarskoj općini. Proizvodnja, trgovina i javni sektor su oblasti koje dominiraju gospodarstvom u ovoj oblasti.

Poduzeća sa najvišim brojem zaposlenih su:

  • Atlas Copco Construction Tools AB, (200-249 zaposlenih)
  • Nobina Sverige AB, (200-249 zaposlenih)
  • Tidningsbärarna KB Skånsk Tidn.distr. AB o Co, (200-249 zaposlenih)
  • Ikea (200-249 zaposlenih)
  • KLS Ugglarps AB, (200-249 zaposlenih)

Volvo je imao svoje pogone u gradu, otvorene 1974. godine i zatvorene 1994. godine. Postojala je također i tvornica čokolade koja je zatvorena 1998. godine. Slično je bilo i sa proizvodnjom vlakova, čija je produkcija prestala 2005. godine.


Obrazovanje[uredi | uredi kod]

Viša škola u Kalmaru (Högskolan i Kalmar) ulazi od 2010. godine u Linnéuniversitetet. Sve funkcije univerziteta se većim dijelom odvijaju u Kalmaru i Växjöu ali postoji i kampus u Hultsfredu za muziku kao i u Nybrou za dizajn. Istraživačke oblasti karakteristične za ovaj univerzitet su: morska ekologija, biokemija, bioorganska kemija, nanotehnologija, zaštita prirode i biomedicina.

Promet[uredi | uredi kod]

Grad je povezan željezničkom| i autobusnom mrežom sa susjednim gradovima. Nedaleko od grada nalazi se i Kalmarski aerodrom. Pravci za Ölandski most idu kroz sjeverni dio grada. Grad leži na E22 autoputu između Malmöa i Norrköpinga i ovdje je početna/završna točka za državnu cestu 25 (Riksväg 25) prema Halmstadu i Växjöu. Saobraćaj u gradu se obavlja autobusima Kalmarskog regionalnog prometa (Kalmar Läns Trafik).

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kod]

U Skandinaviji:

U ostalom dijelu Evrope:

Izvan Europe:

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 „Sweden: Kalmar” (engleski). City population. Pristupljeno 24. 04. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Kalmar (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 24. 04. 2015. 
  3. „Opis Kvarnholma (stranica je na švedskom)”. Arhivirano iz originala na datum 2010-09-06. Pristupljeno 2013-01-23. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Ostali projekti[uredi | uredi kod]

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Kalmar