Jedrenje

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Jedrilice u Rostoku

Jedrenje je vještina plovidbe uz pomoć vjetra kao pokretačke snage. Jedrenje danas može biti rekreativno ili sportsko. Jedriti se može na dasci, u čamcu ili brodu, na jezeru ili moru. Posebne vrste jedrenja su: jedrenje na ledu, gde je pilot na klizaljkama, skijama ili snowboardu, i jedrenje na kopnu, obično na peščanim plažama u kolicima sa 3 točka i jedrom. Hiljadama godina jedrenje je imalo veliki značaj za transport i trgovinu, ribolov i ratovanje. Krajem 19. vijeka, značaj jedrenja je opao pojavom motoriziranih brodova koji nisu ovisili od vremenskim prilikama, koji su bili brži i zahtjevali manje osoblja i drugih troškova. U nekim krajevima svijeta jedrenje je i do danas zadržalo izvjestan privredni značaj. Recimo, jedrenjaci i danas plove iz Perzijskog zaljeva k Indiji i Africi. Kroz historiju jedrenjaci su se mijenjali po konstrukciji i veličini. Najmanje jedrilice imaju samo jednog putnika, dok najveće jedrenjake opslužuju desetine mornara. Razvijeni su i mnogobrojni jedriličarski manevri koji su u sportskom jedrenju dosegli svoj vrhunac.

Historija[uredi | uredi kod]

Stari vijek[uredi | uredi kod]

Egipatska jedrilica (zidna slika iz 14221411. pne)

Prva poznata predstava broda sa jedrima potiče sa pogrebne urne iz Luksora iz 5000. pne. Za plovidbu duž Nila, u Sredozemnom i Crvenom moru, Egipćani su koristili brodove s jarbolom i velikim pravokutnim jedrom. Jedro se moglo okretati, tako da je jedrilica mogla da koristi i bočni vetar. Oko 3000. pne. stanovnici uz obale Južnokineskog mora su razvili kanue koje su koristili za naseljavanje Polinezije.

Feničani i stari Grci su oko 1000. pne. razvili dva osnovna tipa brodova sa jedrima: teretni brod sa prostranim trupom i velikim pravougaonim jedrom, i galiju, koja je imala jarbol sa pravokutnim jedrom srednje veličine, dok bi je za vrijeme bonace ili pomorske bitke pokretali veslači.

U narednim vijekovima brodovi su jedrili u mnoge istraživačke i osvajačke pohode. Npr. grčki istoričar Herodot je spomenuo da je egipatski faraon Neho II poslao feničansku ekspediciju koja je oplovila Afriku u smjeru kazaljke na satu, 596–594. pne. Oko 470. pne. kartaginski admiral Hano je otplovio na zapad kroz Gibraltar i stigao sve do Gvinejskog zaljeva. Do danas se sačuvao njegov izvještaj o ovom putovanju. Grk Eudoksos iz Kizika je 120–117. pne. putovao jedrenjakom do Indije u istraživačko putovanje. Tada je shvatio značaj monsunskih vetrova za plovidbu u Indijskom oceanu.

I Rimljani su koristili kombinaciju jedrenjaka i broda sa veslačima za svoje vojne i trgovačke misije. Značajan tehnički doprinos ovog vremena je pojava pramca kao dijela konstrukcije jedara. Razvojem trgovine dobrima s Dalekog Istoka između Sirije i Italije, u Mediteranu su se pojavili gusari. Godine 102. pne. napadi kilikijskih i kretskih pirata su toliko učestali da je Rim poslao trupe Marka Antonija Oratora na Kilikiju s osrednjim uspjehom. Rimska mornarica je u doba carstva stalno imala mnogo manji značaj nego kopnene trupe.

Srednji vijek[uredi | uredi kod]

Anglosaksonci su u vrijeme poznog Rimskog Carstva došli do Engleske koristeći duge brodove sa jednim jarbolom i jednim pravokutnim jedrom. Vikinzi su usavršili ovaj tip brodova između 6. i 8. vijeka. Najvažnije tehničko dostignuće ovoga doba bio je razvoj sistema jedara. Vitki vikinški brodovi mogli su dosegnuti brzine do 20 čvorova.

Poslije ere Vikinga, na Sjevernom moru i Baltiku su korišteni široki trgovački brodovi trgovačkog udruženja Hanza. Do kraja srednjeg vijeka razvijeni su i brodovi sa 2 i 3 jarbola. Verzija koja je nastala u Španiji i Portugalu pod imenom Karavela, poslužila je pomorcima poput Kristofora Kolumba, Vasca da Game i Ferdinanda Magellana da krenu na svoja istraživačka putovanja. Početkom 15. vijeka kineski admiral Zheng He je predvodio više ekspedicija jedrenjaka u Indijski ocean do obala istočne Afrike.

Novi vijek[uredi | uredi kod]

Kati Sark - jedan od poslednjih klipera

Od 17. vijeka u upotrebi su novi, specijalizirani tipovi brodova, kao što su linijski brodovi (ratni brodovi s više paluba za topove) i fregate (lako naoružani brzi brodovi). Brodograditelji su smišljali sve inovativnije nacrte. Brodovi su bili vitkiji, s većim deplasmanom i većim brzinama. Trgovačke mornarice u 19. vijeku su koristile tip broda kliper, koji je dostizao brzine od 18 čvorova.

Upotreba željeza (od 1890. čelika) kao materijala za brodogradnju bila je početak ere oklopnjača. Istovremeno, brodovi su uvećavali svoje manevarske moći. Parna mašina je počela istiskivati upotrebu jedara. Danas se brodovi na jedra koriste gotovo isključivo za zabavu i sport.

Jedrilice su se koristile za razonodu bogatih u Engleskoj i Nizozemskoj u 17. vijeku. Prvi jahting klub je osnovan 1720. u irskom Cork. Ovaj klub je prvi organizirao takmičenje u jedrenju (regatu) 1749. godine. U drugoj polovini 19. vijeka počele su masovno održavati trke jedrilica po Evropi i Sjevernoj Americi. America's Cup je prvi put organiziran 1851. godine, a njemački Kieler Woche 1882. godine. Prvo olimpijsko takmičenje u jedrenju održano je na Olimpijskim igrama 1900.

Vrste takmičenja u jedrenju[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Sportsko jedrenje
  • Regate se održavaju u ograničenom prostoru i vremenu. Jedrilice trebaju obići stazu koja je obilježena bovama. Postoje dva formata regata: grupna regata i duel (trka dvije jedrilice).
  • Trka jedrilica od točke do točke putanjama koje nisu obilježene.
  • Etapna trka, gdje se svaka faza odvija na drugom mjestu.

Najstariji jedriličarski klubovi[uredi | uredi kod]

Hrvatski jedriličarski klubovi[uredi | uredi kod]

  • Jedriličarski klub 3.Maj Rijeka
  • Jedriličarski klub A.N.A. Jezera
  • Jedriličarski klub ADRIA Split
  • Jedriličarski klub ALTERNATIVA Funtana
  • Jedriličarski klub BAUM Zagreb
  • Yacht club BIOGRAD Biograd
  • Jedriličarski klub BONACA Novigrad
  • Jedriličarski klub BURA Makarska
  • Jedriličarski klub BURIN Novi Vinodolski
  • Jedriličarski klub CAVTAT Cavtat
  • Jaht klub CROATIA Opatija
  • Jedriličarski klub DELFIN Pula
  • Sportska udruga DOBRI VAL Split
  • Sveučilišni nautički klub F.S.B. Zagreb
  • Jedriličarski klub FIANDRA 1975 Umag
  • Jedriličarski klub FIUMANKA Rijeka
  • Jedriličarski klub FLUMEN Rijeka
  • FLY Sailing klub Ika
  • Jedriličarski klub FRAPA Rogoznica
  • Jedriličarski klub GAJETA Kali
  • Jedriličarski klub GALEB Kostrena
  • Jedriličarski klub HELIOS Stari Grad
  • Jedriličarski klub HISTRIA Umag
  • Jedriličarski klub Horizont - Poreč
  • Jedriličarski klub ISTRA Lovran
  • Klub jedrenja na dasci JADRIJA Šibenik
  • Jedriličarski klub - Yacht club JADRO Selce
  • Jedriličarski klub JUGO Mali Lošinj
  • Jedriličarski klub KAŠTELA Kaštel Kambelovac
  • Nautički klub KENWOOD Zagreb
  • Yacht club KORNATI Murter
  • Jedriličarski klub KVARNER Rabac
  • Jedriličarski klub LABUD Split
  • Jedriličarski klub MAESTRAL - RONHILL Rovinj
  • Jedriličarski klub MALINSKA Malinska
  • Jedriličarski klub MANDE Zagreb
  • Jedriličarski klub MANDETA MINI MARIS Zagreb
  • Jedriličarski klub MARE NOSTRUM CROATICUM Opatija
  • Jedriličarski klub MARINA DALMACIJA Zadar
  • Jedriličarski klub MARINA TRIBUNJ Tribunj
  • Jedriličarski klub MEDVEŠČAK Zagreb
  • Jedriličarski klub MERIDIJAN Sukošan
  • Jedriličarski klub MORNAR Split
  • Jedriličarski klub MURSA Osijek
  • Sportsko društvo NAUTIČKI CENTAR PRIMIOŠTEN Primošten
  • Jedriličarski klub NAUTIČKI CENTAR ZAGREB Zagreb
  • Jedriličarski klub NEVERIN Čavle
  • Jedriličarski klub OPATIJA Opatija
  • Jedriličarski klub OPTIMIST Opatija
  • Jedriličarski klub ORION Mošćenićka Draga
  • Jedriličarsko društvo ORSAN Dubrovnik
  • Jedriličarski klub OŠTRO Kraljevica
  • Pomorsko športsko društvo PELIŠKA JEDRA Orebić
  • Jedriličarski klub PESJA Omišalj
  • Jedriličarski klub PLAV Krk
  • Jedriličarski klub PODSTRANA Podstrana
  • Jedriličarski klub POREČ Poreć
  • Jedriličarski klub PRIMOŠTEN Primošten
  • Jaht klub PUNAT Punat
  • Jedriličarski klub PUNTA BAJLO Zadar
  • Jedriličarski klub REFUL Cres
  • Yacht club RIJEKA Rijeka
  • Riječki jedriličarski klub S.C.O.R. Rijeka
  • Jedriličarski klub SAMOBOR Samobor
  • Jedriličarski klub SENJ Senj
  • Hrvatski jedriličarski klub SISCIA Sisak
  • Jedriličarski klub SKIPER Zagreb
  • Jedriličarski klub SPLIT Split
  • Jedriličarski klub SUPETAR Supetar
  • Jedriličarski klub SUSTIPAN Split
  • Jedriličarski klub SVETI FILIP i JAKOV Sveti Filip i Jakov
  • Jedriličarski klub SVETI IVAN Kaštel Lukšić
  • Jedriličarski klub SVETI KRŠEVAN Zadar
  • Jedriličarski klub SVETI NIKOLA zagreb
  • Modelarski klub SVETI PETAR Makarska
  • Jedriličarski klub ŠILOKO Vela Luka
  • Športsko društvo ŠKARPINA Nerezine
  • Jedriličarski klub ŠPINUT Split
  • Jedriličarski klub TIJAT Vodice
  • Jedriličarski klub TOĆ Split
  • Jedriličarski klub TRAMONTANA Opitja
  • Jedriličarski klub TROGIR Trogir
  • Jedriličarski klub TURBO SPORT Zagreb
  • Sportska udruga ULTRA HOBIE Split
  • Jedriličarski klub ULJANIK PLOVIDBA Pula
  • Jedriličarski klub USKOK Zadar
  • Jedriličarsko društvo VAL Crikvenica
  • Jedriličarski klub VAL Šibenik
  • Yacht klub VARAŽDIN Varaždin
  • Jedriličarski klub VEGA Pula
  • Sportsko društvo VIHOR Baška
  • Jedriličarski klub VIS Vis
  • Jedriličarski klub WASSERDICHT Zagreb
  • Jaht klub ZADAR
  • Yacht club ZAGREB Zagreb
  • Klub jedrenja na dasci ZAGREB Zagreb
  • Jaht klub ZENTA Split
  • Športsko društvo YACHT CLUB ZLARIN Zlarin
  • Jedriličarski klub ZVIR Hvar
  • Jedriličarski klub ŽAL Betina

Vanjske veze[uredi | uredi kod]