Guarneri

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Guarneri
Guarnerius
Violina Giuseppe Guarneria Gesùa iz 1724.
Violina Giuseppe Guarneria Gesùa iz 1724.

Guarneri (latinski: Guarnerius) je ime porodice iz Cremone, koja je uz Amatije i Stradivarija tokom 17 i 18. vijeka postala slavna po izradi violina i ostalih gudačkih instrumenata.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Iako historija porodice Guarneri i nije baš potpuno jasna, jer ima dokumenata u kojima se navodi da su Pietro da Venezia i Bartolomeo Giuseppe del Gesu možda bili bratići ali ne i braća, kao i to da je Pietro da Venezia možda bio sin Pietra da Mantova[1] a ne Giuseppea Giovannija[1], potpuno je sigurno da je prvi iz te porodice koji se istakao kao graditelj violina bio je Andrea Guarneri.

Andrea Guarnieri[uredi - уреди | uredi izvor]

Andrea Guarneri (Cremona, oko 1626.- Cremona, 7. decembar 1698.) školovao se u bottegi Nicolo Amatija zajedno sa Antoniom Stradivarijem[1] Njegovim stopama krenuli su sinovi Pietro Giovanni Guarnieri i Giuseppe Giovanni Guarneri.[2] Andreja je napravio oko 250 instrumenata, violina, violetta i jedan od prvih violončela.[3]

Pietro Giovanni Guarnieri[uredi - уреди | uredi izvor]

Pietro Giovanni Guarnieri (Cremona, 1655.- Mantova, oko 1728.) znan i kao Pietro da Mantova (kako bi ga se razlikovalo od nećaka), isprva je radio zajedno sa ocem Andreom, a nakon tog se 1685. preselio u Mantovu i otvorio vlastitu bottegu.[3]Pietro je gradio violine koje su se dosta razlikovale od drugih Guarnerija. Povećao je razmak između rezonantnih rozeta (rupa), koje je jače zaoblio i više okomita, dok su srednji napadi više ugovoreni, i da je model više podignut.[2] Iza njega ostalo je oko 50 violina i jedan violončelo.[3]

Giuseppe Giovanni Guarneri[uredi - уреди | uredi izvor]

Andrejin drugi sin Giuseppe Giovanni Guarneri znan i kao Giuseppe Giovanni Battista Guarneri (Cremona, oko 1666.- Cremona, oko 1740.[1]), naslijedio je očevu bottegu.[3] Na samom startu je proizvodio gudačke instrumente nalik na očeve, ali je kasnije izgradio vlastiti stil - uskog struka.[2] Ostao je upamćen po dosta violina i seriji vrhunskih violončela.[3]

Giuseppe Giovanni je imao dva sina Pietra i Bartolomea koji su nastavili porodičnu tradiciju[1]

Pietro Guarneri[uredi - уреди | uredi izvor]

Pietro Guarneri znan kao Pietro da Venezia (Cremona, 14. april 1695.- Venecija, 7. april 1762.[2]) se oko 1720. preselio u Veneciju u kojoj se prilagodio i prihvatio venecijanske tehnike u gradnji violina.[1]

Bartolomeo Giuseppe Antonio Guarnieri[uredi - уреди | uredi izvor]

Bartolomeo Giuseppe Antonio Guarnieri (Cremona, 21. august 1698.- Cremona, 17. oktobar 1744.) smatra se najkvalitetnijim graditeljem violina iz porodice Guarnieri. Giuseppe je bio poznat kao del Gesu jer je na svoje etikete stavljao akronim I.H.S. (Iesu Hominum Salvator) i latinski križ. Njegovi instrumenti radikalno su odstupali od porodične tradicije, pa je vremenom izgradio vlastiti stil, kog smatraju drugim po kvaliteti nakon Stradivarija, a po nekima je on bio čak i bolji.[1]

Ispočetka je stvarao pod velikim utjecajem starije brešanske škole, naročito Giovannija Paola Magginija, od kog je preuzeo smionost nacrta i masivnu konstrukciju, jer je želio dobiti što savršeniji zvuk, a vizuelni izgled mu nije bio toliko važan.[2]

Iz njegove bottege izašlo je oko 150 violina[3], različitih veličina i modela, jer je on stalno eksperimentirao.[2] Od sredine 18. vijeka pojavilo se mnoštvo gudačkih instrumenata koji su lažno pripisani njemu.[2] Jedna od karakteristika njegovih instrumenata je neobična mrlja na stražnjom dijelu koja se proteže paralelno na obje strane.[2]

Na njegovoj violini Il Cannone Guarnerius iz 1743. svirao je slavni Niccolò Paganini, a i Yehudi Menuhin je imao njegovu violinu iz 1742. Lord Wilton.[1] Na violini - King, koja se danas čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti svirao je i stekao slavu Zlatko Baloković.[3]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 "Guarneri Violins" (engleski). Violin site. http://www.theviolinsite.com/violin_making/guarneri.html. pristupljeno 28. 1. 2019. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 "Guarneri Family" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/topic/Guarneri-family. pristupljeno 28. 1. 2019. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 "Guarneri" (hrvatski). Hrvatska enciklopedija LZMH. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23633. pristupljeno 28. 1. 2019. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]