Državni univerzitet u Jerevanu
Državni univerzitet u Jerevanu | |
---|---|
Երևանի Պետական Համալսարան rus. Ереванский государственный университет engl. Yerevan State University | |
lat. Universitas Nationalis Erevanensis | |
![]() | |
Historija | |
Osnivanje | 1919. |
Generalno | |
Vrsta | javni univerzitet |
Administracija | |
Rektor | Aram Simonyan |
Studenti | |
Broj studenata – dodiplomci – diplomci | 20,000 18,000 2,000 |
Boje | |
Lokacija | |
Sedište – grad – država | ![]() ![]() |
Službene stranice | |
ysu.am |
Državni univerzitet u Jerevanu (jer. Երևանի Պետական Համալսարան; lat. Universitas Nationalis Erevanensis; rus. Ереванский государственный университет; engl. Yerevan State University; fr. Université d'État d'Erevan) je najstariji univerzitet sa kontinuiranim delovanjem u Armeniji. Osnovan je 1919. godine, i na svojih 110 odeljenja zapošljava preko 3 100 zaposlenika. Pohađa ga oko 20,000 studenata na od čega njih oko 300 stranih. Predavanja na univerzitetu odvijaju se na armenskom jeziku, a za strane se studente u skladu sa potrebama organizuju predavanja na ruskom i engleskom jeziku.
Istorija[uredi | uredi kod]
Osnivanje[uredi | uredi kod]
Državni univerzitet u Jerevanu osnovan je odlukom vlasti Prve armenske republike 16. maja 1919. godine nastojanjima ministra inostranih poslova Sirakana Fadeviča Tigranjana i kao njegov prvi rektor imenovan je Juri Gambarjan koji je na tom mestu ostao do 1920. godine. Univerzitet je ceremonijalno otvoren 31. januara 1920. godine sa velikom ceremojinom na Aleksandropolju u kojoj su učestvovali u kojoj su učestvovali premijer Aleksandar Katisijan, lokalni politički lideri kao i ambasadori Francuske, Velike Britanije i Irana u Armeniji. Univerzitet je bio smešten u zgradi trgovačke škole u Aleksandropolju. Prvo predavanje organizovano je 1. februara 1920. godine i održao ga je akademik Stefan Sarkisovič.
U toku prve godine univerzitet se sastojao sam od jednoga fakulteta istorije i lingvistike na kojemu je radilo 32 profesora koji su održavali predavanja za 262 studenata. Kasnije u toku 1920. univerzitet je premešten u Jerevan.
Sovjetski period[uredi | uredi kod]
Nakon proglašenja Armenske Sovjetske Socijalističke Republike Državni unierzitet u Jerevanu preimenovan je 17. decembra u Narodni univerzitet u Jerevanu dok je Hakob Manandjan postao njegov novi rektor. Od 1921. godine univerzitet je otvorio i drugi fakultet tako da je sada obrazovanje bilo podeljeno na fizičke nauke i na društvene nauke. U oktobru 1921. otvorena su još tri fakulteta, i to Fakultet orjentalnih studija, Agronomski fakultet i Fakultet tehničkih studija. U matru 1922. godine otvoreni su i medicinsk i pedagoški fakulteti, a 1923. i radnički fakultet.
20. oktobra 1923. godine univerzitet je ponovo preimenovan i sada je poneo naziv Državni univerzitet Armenske Sovjetske Socijalističke Republike sa zadatkom da postane „matični univerzitet“ sovjetske Armenije u okvirima Zakavkaške Socijalističke Federativne Sovjetske Republike.
Prilikom reorganizacije 1930. godine deo fakulteta je izdvojen iz sastava univerziteta i iz njih su izrasli novi univerziteti kao što su Agronomski univerzitet Armenije ili Državni medicinski univerzitet u Jerevanu. Do akademske godine 1935/36. univerzitet se sastojao od 8 fakulteta, a od 1959. od 9 fakulteta.
U periodu staljinizacije univerzitet je poneo ime Vjačeslava Molotova, ali je naziv nakon dolaska Nikite Hruščova naziv promenjen u Državni univerzitet u Jerevanu.
Izgradnja nove reprezentativne centralne zgrade započela je u 1950-im godinama u blizini Kružnoga parka. Projekt je dizajnirao arhitekt Edmond Tigranjan. Od 1960. do 1990. još je nekoliko fakulteta otvoreno u okviru univerziteta uključujući i centar za armenologiju. 1991. godine ukupno je postojalo 17 fakulteta, a do tada mu je i dodeljen Orden rada crvenog znamena.
Period od neovisnosti[uredi | uredi kod]
Novi kampus univerzitet je otvorio 1994. godine. U akademskoj godini 1995/96. provedena je reorganizacija sa ciljem prilagodbe međunarodnim standardima u obrazovanju uvođenjem podele na preddiplomske, diplomske (master ili magisterij) i postdiplomske (doktorske i postdoktorske) studije. 27. novembra 2014. organizaciona struktura univerziteta je promenjena odlukom vlasti i osnovan je i upravni odbor od 32 člana čiji je prvi sastanak organizovan 19. aprila 2015. godine. Za predsedavajućeg u odboru izabran je predsednik Armenije Serž Sargsjan.
Sturktura[uredi | uredi kod]
Biblioteka[uredi | uredi kod]
Univerzitetska biblioteka u Jerevanu „Sakis i Mari Izmirlian“ deluje još od otvaranja univerziteta 28. februara 1920. godine. Od 1994. godine biblioteka je smeštena u zgradi na novom kampusu otvorenom iste godine povodom 75. godišnjice. 7. oktobra 1997. godine biblioteka je ponela ime Sakisa i Mari Izmirlian. 2015. godine ispred biblioteke izgrađena je takozvana Aleja zahvalnosti za domaće i inostrane intelektualce za koje su inicijatori smatrali da su podržavali ili podržavaju armenske perspektive po pitanju Armenskog genocida.
Fakultet armenske filologije[uredi | uredi kod]
Fakultet armenske filologije pionir je među fakultetima na Državnom univerzitetu u Jerevanu. Sada neovisni fakulteti orjentalnih studija, ruske filologije, romanistike-germanistike i novinarstva nastali su izdvajanjem iz Fakulteta armenske filologije.
Fakultet orjentalnih studija[uredi | uredi kod]
Na Fakultetu orjentalnih studija u Jerevanu izučavaju se jezici i kulture Turske, arapsko sveta i Perzije. Studiji orjentalistike organizovani su na univerzitetu još od njegovih početnih dana. Prvi predavač na studijima bio je Gevorg Asatour koji je 1921. godine pozvan kao studij za gruzijski jezik i orjentalne književnosti. 1923. godine iz Tabriza je pozvan Hračja Ačarjan koji je kao vrsni filologista podučavao perzijski jezik, sanskrit i istoriju perzijskog jezika.
Fakultet ruske filologije[uredi | uredi kod]
Oko 80 predavača zaposleno je na Fakultetu ruske filologije, uključujući među njima doktore nauka i kandidate za doktore nauka. Naučno istraživanje usmereno je na istraživanje istorije ruske književnosti, odnose između ruske i armenske književnosti, historijsko-kulturne obrasce komuniacije kao i književnu teoriju. Rezultati takvih istraživanja objavljuju se u godišnjem zborniku „Decembarska lektira“. Saradnja je uspostavljena sa brojnim institucijama u Rusiji kao i sa odeljenjima za ruski jezik, kulturu i knjiženost u drugim zemljama. Četiri posebna auditorijuma i jedna specijalizovana biblioteka dostupni su na fakultetu. Uz ruski, studenti dodatno mogu da izučavaju i grčki, poljski, bugarski i ukrajinski jezik.
Izdavačka kuća[uredi | uredi kod]
Prvi broj novina „Armenski univerzitet“ objavljen je 31. januara 1920. godine čime su postavljeni temelji buduće izdavačke kuće. U prvih deve tdecenija postojanja izdavačka kuća je izdala 5,500 knjiga raznoga tipa.
Letnja škola za dijasporu[uredi | uredi kod]
2016. godine zajedno sa nacionalnim Ministarstvom za dijasporu univerzitet je pokrenuo Letnju školu za dijasporu. Program je oblikovan tako da zadovolji potrebe mladih Armena iz dijaspore za učenjem maternjeg jezika i da omogući očuvanje njihovog nacionalnog identiteta izvan Armenije.