Charles Bonaventure de Longueval

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Charles Bonaventure de Longueval
portert koji je naslikao Peter Paul Rubens.
portert koji je naslikao Peter Paul Rubens.
portert koji je naslikao Peter Paul Rubens.
Karijera
Čin pukovnik (1597)
general (1614)
Važnije bitke *Hugenotski ratovi

Charles Bonaventure de Longueval, grof od Bucquoya (češki: Karel Bonaventura Buquoy, španski: Carlos Buenaventura de Longueval, Conde de Bucquoy, puno ime francuski: Charles Bonaventure de Longueval comte de Bucquoy, njemački: Karl Bonaventura Graf von Buquoy) (Arras, 9. januar 1571 – Nové Zámky, 10. jul 1621) bio je vojskovođa u habsburškoj službi rodom iz današnje Francuske, koji se istakao u Osamdesetogodišnjem i Tridesetogodišnjem ratu.

Rodio se u Arrasu, koji je tada pripadao Španskoj Nizozemskoj i kao adolescent priključio tamošnjim španskim vojnim formacijama poznatim kao Fladnrijska armija. U Osamdsesetogodišnjem ratu se istakao kao zapovjednik artiljerije pod znamenitim vojskovođomn Spinolom. Po sklapanju primirja je obavljao nekoliko diplomatskih funkcija za Španiju i bio imenovan guvernerom Grofovije Hainaut.

Godine 1614. ga je rimsko-njemački car Matija imenovao zapovjednikom carske vojske. Na tom mjestu ga je zatekao ustanak u Češkoj 1618. godine, kojim je počeo Tridesetogodišnji rat. Ispočetka nije imao uspjeha protiv čeških ustanika, ali je njegova pobjeda u bitci kod Sablata 1619, godine preokrenula tok sukoba. Sudjelovao je u bitci na Biloj hori kojom je ustanak skršen, a potom zajedno sa carskom vojskom otišao u Mađarsku kako bi ugušio ustanak transilvanijskog princa Gabora Bethlena. Poginuo je prilikom pokušaja da od Bethlena preotme grad Nove Zamky u današnjoj Slovačkoj. Tom prilikom je njegov zamjenik Torquato Conti pokušao preoteti njegovo truplo od pobunjenika, ali je zarobljen i naknadno pušten.

Njegov sin Charles Albert je poslije služio kao guverner Hainauta.

Literazura[uredi | uredi kod]

  • Rahl, Charles. Les Belges en Bohême (Brussels, Leipzig and Ghent, 1850).