Prijeđi na sadržaj

Branivoje Jovanović

Izvor: Wikipedija
Branivoje Jovanović
Branivoj Jovanović, vojvoda Brana
Rođenje23. april 1883.
Kisiljevo, Požarevac,
 Kraljevina Srbija
Smrt30. maj 1905.
Petraljica, Kumanovo, Otomanska imperija


Branivoje Jovanović (23. maj 1883, Kisiljevo30. maj. 1905, selo Petraljica kod Kumanova[1]), poznat kao Vojvoda Brana, je bio pešadijski poručnik i četnički vojvoda.

Biografija

[uredi | uredi kod]

Veoma je malo pouzdanih istorijskih podataka o ovom čoveku. Zna se da se zvao Branivoj Jovanović i da je rođen 1883. godine u selu Kisiljevu kod Požarevca. Pohađao je gimnaziju u Beogradu i Šabcu i završio Vojnu akademiju u Beogradu. Čim je dobio oficirski čin, prijavio se sa nekoliko svojih drugova kao dobrovoljac u četnike-komite i otišao u makedoniju da se bori protivu Turaka.

Bio je veoma hrabar i istakao se u bici na Čelopeku. Posle ove bitke krstario je po krivopalanačkom kraju. Napunio je 22 godine kada je 1905. godine sa grupom svojih četnika bio opkoljen u dve kuće u selu Petraljici iz kojih su pružali otpor znatno jačoj turskoj jedinici. Turci su zapalili kuću u kojoj su se nalazili četnici vojvode Brane i Bogdana ali se oni nisu predavali nego su izginuli svi do jednoga. Narod je sutradan iz ruševina kuća iskopali tela poginulih četnika i sahranili u blizini Petraljičke crkve.

Vojvoda Brana je bio mlad oficir sa činom potporučnika i nikad nije zvanično dobio zvanje vojvode ali zbog svoje izuzetne hrabrosti i slave koju je stekao, narod iz krajeva u kojima se borio sa Turcima su ga prozvali četničkim Vojvodom.

Na Petrovdan 1923. armijski oficiri I i III armije otkrili su spomenik vojvodama Hajncu i Brani i njihovim četnicima, na mestu, gde su junački pali. Njihova smrt dugo je opevana u narodu. Između dva rata bio je popularan pozorišni komad „Vojvoda Brana“ i često je igran u Južnoj Srbiji, kako se onda zvala Makedonija.

Priznanja

[uredi | uredi kod]
  • U Beogradu jedna ulica nosi njegovo ime Vojvode Brane[2].

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Srpski biografski rečnik, tom 4, Matica srpska, Novi Sad, 2011. godine Arhivirano 2012-03-15 na Wayback Machine-u, Pristupljeno 24. 4. 2013.
  2. Branko Ciga Milenković, Beograd-ljudi i ulice, Beostar, Beograd, 1998.

Literatura

[uredi | uredi kod]
  1. Narodna enciklopedija, 1927. godine, Miomir Milenović.
  2. Milenković, Branko Ciga (1998.) ((sh)). Beograd-ljudi i ulice. Beograd: Beostar. 

Povezano

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]