Bolívar (Venezuela)
Bolívar
Estado Bolívar | |
---|---|
U sastavu | Venecuela |
Upravni oblik | savezna država |
Službeni jezik | španjolski |
Glavni grad | Ciudad Bolívar |
guverner | Francisco Rangel |
Površina | 238000 km² |
Stanovništvo | 1.405.064 |
Gustoća | 6 stanovnika na km² |
Web stranica | |
osnovana 1901. |
Država Bolívar (španjolski: Estado Bolívar) je jedna od 23 saveznih država Venecuele, koja se nalazi na jugoistoku države. Glavni grad države je Ciudad Bolívar.[1][2]
Država Bolívar ima 1 405 064 stanovnika i površinu od 238 000 km²[2] i po površini je najveća venecuelanska država.
Država Bolívar omeđena je sa sjevera rijekom Orinoco i venecuelanskom državom Delta Amacuro, sa juga porječjem Amazone u Brazilu, sa istoka Gvajanom, te sa zapada Orinocom i Kolumbijom. To je najveća i potencijalno najbogatija država Venecuele. Sjeverni dio države je brdoviti kraj, krajnji jug karakteriziraju visoravni i stjenovite kupaste planine - mese, od kojih je najpoznatija Gran Sabana, mjesto Anđelovog vodopada. Dobar dio države pokriva nenaseljena i neistražena prašuma, prošarana kotlinama rijeka; Caroni, Paragua, Caura i mnogim manjim.[1]
Rijeka Caroni je jedan od najvećih svjetskih izvora hidroenergije. Dosad su izgrađene dvije velike hidroelektrane sa svojim akomulacionim jezerima Macagua, pored ušća Caronija i Guri, 130 km uzvodno (jedna od najvećih svjetskih hidroelektrana. U planu je izgradnja novih hidroelektrana.[1]
Na ušću Caronija sa Orinocom leži veliki planski izgrađen industrijski centar Ciudad Guayana, sa velikim čeličanama i pogonima za elektrolizu aluminija. On je danas najveći grad na jugu zemlje.[1]
Država Bolívar ima najveće rezerve željezne rude u zemlji, pored toga iskapaju se dijamanti, zlato, ugljen, vapno, mangan, nikal, boksit i kaolin. Poljoprivreda je slabo razvijena i to uglavnom na sjeveru. Transport je slabo razvijen u većini države, osim na sjeveru pored gradova Ciudad Guayana i Ciudad Bolívar gdje se nalazi najveći broj cesta, željezničkih pruga, autoputeva i plovnih rijeka.[1]
Teritorij današnje dDržave Bolívar bio je od 1585. za kolonijalnih vremena dio španjolske Provincije Gvajana. I nakon osnivanja Venecuele 1830. zadržala je isto ime sve do 1864. kad su nakon Federalnog rata provincije zamjenjene saveznim državama.
Država je podjeljena na 11 općina (Municipio);
- Caroní (Ciudad Guayana)
- Cedeño (Caicara del Orinoco)
- El Callao (El Callao)
- Gran Sabana (Santa Elena de Uairén)
- Heres (Ciudad Bolívar)
- Padre Pedro Chien (El Palmar)
- Piar (Upata)
- Raúl Leoni (Ciudad Piar)
- Roscio (Guasipati)
- Sifontes (Tumeremo)
- Sucre (Maripa)