Vapno

Izvor: Wikipedia

Vapno ili kreč (klak, japno) je građevinsko vezivni materijal.

Dobija se iz kamena vapnenca pečenjem u cilindričnim rotacionim pećima pri temperaturi oko 1000 - 1200 °C.


Danas razlikujemo tri vrste vapna koje koristimo u građevinarstvu: živo vapno, gašeno vapno i hidratizirano vapno.

Živo vapno[uredi - уреди]

Nakon pečenja vapnenca nastaje živo vapno u obliku grumena ili samljeven u obliku praha prljavo bijele boje. Kemijski naziv kalcijev oksid (CaO), (od ostalih spojeva u živom vapnu pronalaze se (podaci su okvirni) i:

Potpunim gašenjem živog vapna dobija se gašeno vapno, a gašenjem živog vapna s vrlo malo vode dobija se hidratizirano vapno.

Ostala svojstava su: bez mirisa je, talište mu je na 2570 °C, vrelište na 2850 °C, specifična težina mu je 3,2 – 3,4, napisna težina 700 – 1100 kg/m3, topivost u vodi 0,131 g/ml pri 10 °C 0,07 g/ml pri 80 °C

Skladišti se u suhim i zatvorenim prostorima (silosi, kontejneri, papirnata ambalaža, PVC ambalaža...).

Gašeno vapno[uredi - уреди]

Dobija se gašenjem živog vapna. Vapno se gasi na taj način da se bazen za gašenje najprije napuni određenom količinom živog vapna u koji se zatim dolijeva voda. Vapno se raspada i gasi razvijajući temperaturu od oko 150 ° C, zbog čega je obavezno miješanje smjese.

Primjena[uredi - уреди]

Primjenjuje se za unutarnje i vanjsko bojanje, dezinfekciju mineralno vezanih podloga, zaštitu voćaka od insekata, kao vezivo za vapnene i vapneno-cementne žbuke. Paropropustan je i velike pokrivne moći. Gustoća gašenog vapna iznosi: 1,30 kg/dm3.

Potrošnja se kreće od 0,3 - 0,4 kg/m2, a može se razrijeđivati s vodom u omjeru 1:4 za rijetku smjesu do omjera 1:2 za gustu smjesu.

Skladišti se tako da se u posudu ulije malo vode da prekrije površinu (da vapno ne dolazi u kontakt sa zrakom), i na taj način se može čuvati neograničeno dugo, ali je potrebno čuvati ga od smrzavanja.

Hidratizirano vapno[uredi - уреди]

Hidratizirano vapno dobiva se gašenjem živog vapna s vrlo malo vode, ali dovoljno da sve čestice budu ugašene. Nakon gašenja dobija se bijeli fini vapneni hidrat nasipne gustoće od oko 380 kg/m3 (kemijski sastav: kalcijev hidroksid Ca(OH)2).

Hidratizirano vapno pakuje se u vreće od 25 i 30 kg, ili u rinfuzi u silosima. Skladišti se u suhom prostoru na drvenim paletama, 6 mjeseci ili u silosima.

Primjena[uredi - уреди]

Primjenjuje se:

  • u građevinskoj industriji (proizvodnja građevinskih mortova za zidanje i žbukanje)
  • u kemijskoj industriji
  • u cestogradnji (stabilizacija tla)
  • za sanaciju ekololoških incidenata (za pročišćavanje i neutralizaciju otpadnih voda i omekšavanje vode)
  • u prehrambenoj i tekstilnoj industriji
  • u poljoprivredi
  • kao premaz (treba ga otopiti u vodi i pretvoriti u žitku masu)

Primjena u građevinarstvu[uredi - уреди]

U građevinarstvu hidratizirano vapno se prvenstveno koristi za pripremu mortova (žbuka) za zidanje i žbukanje. Pri tome se miješa s određenom količinom pijeska (ili tucanika male granulacije), cementa u potrebitom omjeru (vidi tablice) s odgovarajućom količinom vode do određene konzistencije.

Odnos miješanja (volumni udjeli) ovdje su navedeni okvirno, za točne podatke potrebna je konzultacija s izvođačem radova.

Kod vapnene žbuke omjeri su slijedeći.

Vapno Cement Pijesak
Osnovna 1 0 3
Završna 2 0 3

Kod vapneno-cementne (produžne) žbuke i morta za zidanje omjeri su slijedeći:

Vapno Cement Pijesak
Osnovna 2 1 6
Završna 3 1 9
Mort za
zidanje
2 1 9

Opasnosti[uredi - уреди]

Živo vapno[uredi - уреди]

Živo vapno razjeda i jako nadražuje kožu, sluznice dišnih organa i oči. S vodom burno reagira generirajući veliku toplinu (može uzrokavati zapaljenje zapaljivih materijala). U dodiru s vlagom tvori kalcijev hidroksid (Ca(OH)2), a u dužem dodiru s vlagom i ugljikovim dioksidom u zraku tvori kalcijev karbonat (CaCO3).

Izbjegavati skladištenje s vodom, kiselinama, reaktivnim spojevima fluora, klora, broma, fosfora, anhidridima organskih kiselina, nitro-organskim spojevima zbog opasnosti od burnih reakcija.

Obavezno koristiti zaštitna sredstva pri radu:

  • zaštitna maska
  • zaštitine rukavice
  • zaštitne naočale koje čvrsto prianjaju na kožu
  • svi otvoreni dijelovi tijela moraju biti dobro pokriveni sa zaštitnom odjećom
  • ne jesti i piti pri radu
  • u slučaju dodira živog vapna i kože/očiju mjesto isprati s puno vode i konzultirati liječnika
  • u slučaju rasipanja živo vapno ukoniti u posude, ukloniti ga iz blizine vodotokova i kanalizacija
  • pri gašenju prostorija gasiti aparatima za gašenje na bazi CO2 i/ili pijeskom, nikako vodom

Gašeno vapno[uredi - уреди]

Zbog agresivnog djelovanja na ljudsko tijelo pri radu treba upotrebljavati zaštitna sredstva (zaštitne rukavice, zaštitne naočale, radno odijelo) te izbjegavati da dođe u dodir s kožom ili očima. U slučaju da dođe u dodir mjesta isprati s puno vode.

Hidratizirano vapno[uredi - уреди]

Hidratizirano vapno nadražuje kožu, sluznice dišnih organa i oči. Pri uporabi aluminijskih posuda, uz prisustvo vode razvija se vodik 2 Al + Ca(OH)2 + 6 H2O - Ca(Al(OH)4)2 + 3 H2. S kiselinom egzotermno reagira.

  • u slučaju dodira s kožom područje isprati s dovoljnom količinom vode
  • kod kontakta s očima dobro isprati oči i posjetiti liječnika.
  • kod udisanja izaći na svježi zrak

Vanjske poveznice[uredi - уреди]