Astipalea

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Astipalea
Dimos Astypaleas.png
Podaci
Lokacija Egejsko more
Arhipelag Dodekanez
Koordinate 36°33′29″N26°21′6″E
Država  Grčka
Glavno naselje Astipalea (Kastéllo)
Površina 97[1] km²
Broj stanovnika 1,334[2]
0081 Astipalaia Blick uber Scala.jpg

Astipalea (grčki: Αστυπάλαια, talijanski: Stampalia, turski: İstanbulya) je najzapadiji otok arhipelaga Dodekanez u Egejskom moru u Grčkoj.[1]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Astipaleja leži između Amorgosa i Kosa, sastoji se od dvije planinske mase povezane uskim tjesnacem koji je pružio sidrište floti Rimske mornarice.[1] Brda na zapadnoj polovici otok uzdižu se do visine od 450 metara, a na istočnoj do 365 m. Obala je vrlo krševita, sa visokim klifovima koji se strmo uzdižu iz mora.[1]

Otok je dug 18 i širok do 13 km, ukupne površine 97 km²[1] Vrlo je razveden uz obalu se nižu brojni otočići pa zajedno sa njima Općina Astipalea ima 114.11 km².[2]

Na otoku koji je administrativno jedna općina (Dimos) ukupno živi 1,334 stanovnika u tri naselja; Análipsis / Analipsi (159 st.), Livadia (110 st.) i Astipalea ili Kastéllo (1,055 st.)[2] Astipalea koja je administrativni centar, leži na zapadnom dijelu otoka, na brdu pored lučice Perijalion u zaljevu Maltesana.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Pretpostavlja se da su prije 1400-e pne. otokom vladali Krećani, tad su ga kolonizirali Dorani iz Epidaura na istočnom Peloponezu. Otočani i dandanas govore jezikom u kom se vidi da vuče korijene iz Argosa. Izgleda da je zbog toga tokom historije bio u savezništvu i pod direktnom vlašću Atenskog polisa, Kraljevine Makedonije i Ptolemejskog Egipta, ali je ostao u velikoj mjeri nezavisan za rimskih vremena.[1]

Od 1207. do 1522. Astipaleom vlada Mletačka republika, a nakon nje Osmansko Carstvo[1] (osim u dva kraća perioda (1648.-68., 1821.-28.) sve do 1912. Tad je Astipalea bio prvi otok Dodekaneza koji je okupirala Kraljevina Italija. Otok je pripao Kraljevini Grčkoj tek nakon Drugog svjetskog rata - 1948. [1]

Pogledajte i ovo[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 "Astipalaia" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/place/Astipalaia. pristupljeno 30. 05. 2017. 
  2. 2,0 2,1 2,2 "Greece: South Aegean" (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/php/greece-notioaigaio.php. pristupljeno 30. 05. 2017.. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]