Prijeđi na sadržaj

1744

Izvor: Wikipedija
Ovo je članak o godini 1744.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1710-e  1720-e  1730-e  – 1740-e –  1750-e  1760-e  1770-e
Godine: 1741 1742 174317441745 1746 1747
Bitka kod Toulona.
1744. po kalendarima
Gregorijanski 1744. (MDCCXLIV)
Ab urbe condita 2497.
Islamski 1156–1157.
Iranski 1122–1123.
Hebrejski 5504–5505.
Bizantski 7252–7253.
Koptski 1460–1461.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1799–1800.
Shaka Samvat 1666–1667.
Kali Yuga 4845–4846.
Kineski
Kontinualno 4380–4381.
60 godina Yang Drvo Miš
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11744.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1744 (MDCCXLIV) bila je prijestupna godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru odn. prijestupna godina koja počinje u nedjelju po julijanskom kalendaru.

Događaji

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]
Veliki komet iz 1744.
  • 1. 3. - Veliki komet iz 1744. je u perihelu: može se videti danju golim okom, zatim dobija šestostruki rep. Mladi Charles Messier (13) je potaknut na astronomski rad.
  • 5 - 6. 3. - Narodno-crkveni sabor u Sremskim Karlovcima: patrijarh Arsenije IV Jovanović Šakabenta proglašen za poglavara mitropolije;[2] proglašena je privilegija Srbima, potvrđena prošle godine.[3] "Zahtevi Budimaca" traže ograničenje despotske vlasti visokog sveštenstva itd., sastavljeni i "Postulati", adresovani na vladara.[4]. Marija Terezija je odbacila većinu srpskih zahteva, dogodine osnovana Ilirska dvorska komisija.[5]
    • Carica je pored uobičajenog carskog komesara, jednog generala, odredila i jednog predstavnika ugarske Dvorske Kancelarije, zbog čega su Srbi protestovali.[6]
  • 11. 3. - Knjižar Samuel Baker je osnovao firmu danas poznatu kao Sotheby's.
  • 14. 3. - Emdenska konvencija kojom je određeno da Istočna Frizija nakon smrti vojvode Carla Edzarda pripadne Pruskoj.
  • 15. 3. - Rat za austrijsko nasljedstvo: Francuska formalno objavljuje rat Velikoj Britaniji.
  • 16. 3. - Na saborskoj sjednici je prisegnuo prvi hrvatski zemaljski arhivar, Ladislav Kiraly.[7]

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]
  • 27. 4. - RzAN, italijanski teatar: Franko-španske snage kneza de Contija zauzimaju nakon kratke opsade sardinsku Villafrancu Marittimu (dan. Villefranche-sur-Mer.
  • proleće - Vasilije Petrović, Savin zamenik, dogovorio u Veneciji da se kotorski pazar otvori za Crnogorce. Pokušao je i da falsifikovanim ispravama ostvari materijalnu dobit, zbog čega će kasnije ući u spor sa Savom.[8]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]
  • 16. 9. - Drugi šleski rat: Austrijski garnizon u Pragu kapitulirao pred Prusima. Ovi nastavljaju u centralnu Češku, ali im Austrijanci i Sasi, koji su ušli u rat, ometaju komunikacije.
  • septembar - Ruska carica Jelisaveta je u poseti Kijevu, naredila je gradnju Marijinske palete (završena 1752, danas ceremonijalna rezidencija ukrajinskog predsednika) i Crkve sv. Andreja.
  • 30. 9. - RzAN: Franko-španske snage ostvaruju taktički uspeh nad Sardincima kod Madonna dell'Olmo, tj. Cunea, ali do novembra će se ipak povući preko Alpa.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]
  • 4. 10. - Britanski brod prve klase HMS Victory je potonuo po oluji u La Manšu sa 1.150 pripadnika posade, uključujući admirala Johna Balchena.
  • oktobar, krajem - Na povratku iz Rusije, vladika Sava je u Zadru, primio ga je generalni mletački providur za Dalmaciju Kverini.[11]
  • 18. 12. - Marija Terezija naređuje proterivanje Jevreja iz Češke.
  • krajem god. - U očekivanju inkorporacije Slavonije i Srema u Ugarsku, patrijarh moli caricu da se prethodno na ugarskoj Dijeti inartikulišu srpske privilegije.[12]
  • krajem godine - Vladika Sava se vratio u Crnu Goru, zatekao "krajinu veoma smućenu", dolazi do sukobljavanja sa sinovcem Vasilijem, koji je ove godine samoinicijativno odlazio u Veneciju.[13]

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1744.

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. (it) Enciclica Inter Omnigenas (2 febbraio 1744). vatican.va
  2. Istorija s. n. IV-1, 269
  3. Istorija s. n. IV-1, 261
  4. Istorija s. n. IV-1, 269-70
  5. Historija n. J. II, 1156
  6. Ćorović. Austriski porazi. rastko.rs
  7. Hrvatski državni arhiv. matica.hr
  8. Istorija s. n. IV-1, 501
  9. Sarajlija. Istorija Crne Gore [1835]. rastko.rs
  10. Istorija s. n. IV-1, 500
  11. Mitropolija crnogorska za vrijeme mitropolita Petrovića. rastko.rs
  12. Istorija s. n. IV-1, 204
  13. Pantić. XVIII vek: Doba prosvećenosti. rastko.rs
  14. Istorija s. n. IV-1, 202
  15. Cerović. Srbi u Ukrajini. rastko.rs
  16. Симеон Пишчевић: Мемоари. rastko.rs
  17. Усмена књижевност у време барока (до 1774). rastko.rs
  18. "Пођох у Италију, да изменим душу и тело". rastko.rs
  19. Ćorović. Kulturne prilike. rastko.rs
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)