1348

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 13. vijek14. vijek15. vijek
Decenija: 1310-e  1320-e  1330-e  – 1340-e –  1350-e  1360-e  1370-e
Godine: 1345 1346 134713481349 1350 1351
1348. po kalendarima
Gregorijanski 1348. (MCCCXLVIII)
Ab urbe condita 2101.
Islamski 748–749.
Iranski 726–727.
Hebrejski 5108–5109.
Bizantski 6856–6857.
Koptski 1064–1065.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1403–1404.
Shaka Samvat 1270–1271.
Kali Yuga 4449–4450.
Kineski
Kontinualno 3984–3985.
60 godina Yang Zemlja Miš
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11348.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1348 (MCCCXLVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u utorak u julijanskom kalendaru.

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

  • 13. 1. - "Crna smrt": kuga primećena u Dubrovniku (što bi moglo značiti kontaminaciju u novembru).[1]
  • 15. 1. - Kraljica Ivana beži iz Napulja u Provansu, čija je grofica, pošto dolazi ugarski kralj Ludovik (Ljudevit).
  • 23. 1. - Karlo Drački je pogubljen u Aversi po naređenju mađarskog kralja, koji sutradan ulazi u Napulj. Predaje sudu ostale krivce za bratovljevu smrt, proglašava sinovca, malog Karla Martela, za vojvodu od Kalabrije i nasljednika prijestola (poslan je u Ugarsku, ali umire već u lipnju, ili maju).[2]
  • 25. 1. - Razorni zemljotres sa epicentrom u Friulima, osetio se od Napulja do Krakova. Istog dana, u Veneciji je uočena kuga.
  • početkom godine? - Vizantijski guverner Tesalije Jovan Angel je umro od kuge, u zemlji je metež, što će Dušan iskoristiti za širenje.
  • zima - Dušan je prezimio na Svetoj Gori, sa caricom Jelenom, sklanjajući se od kuge.[3]
    • U ovo vreme je verovatno na srpski prevedena Sintagma Matije Vlastara. Skraćenom verzijom se verovatno koriste srpske sudije u južnim, grčkim, delovima carstva.[4] Priprema se zakonik, proglašen sledeće godine.
  • 13. 3. - Mlečani šalju u Napulj trojicu izaslanika da ponude mir kralju Ljudevitu, nude mu sve dalmatinske gradove osim Zadra. U tom gradu ima problema, Mlečani istog dana protjeruju do 100 sumnjivih građana, zatvaraju luku lancem i ojačavaju zidine (ban Nikola Seč i vjerni hrvatski knezovi ugrožavaju grad i Šubiće).[5]
  • mart - Kuga na Mallorci.[6] Počinje i u Perpignanu i Roussillonu (moguća zaraza iz Marseilla).<ref">Benedictow, 79-80</ref>
  • mart - Kuga u Firenci (verovatno stigla iz Pize gde je zapažena u januaru), takođe i u Bolonji i Modeni.<ref">Benedictow, 92</ref>
  • mart - jul - Napuljska kraljica Ivana boravi s mužem u papinom Avinjonu: ozvaničen je njihov brak, na suđenju je oslobođena krivice za ubistvo prethodnog muža Andrije, prodala je papi Avinjon za 80.000 florina.

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

  • 7. 4. – U Pragu osnovan Karlov univerzitet. Ovih dana počinje i gradnja praškog Novog grada (Nové Město).
  • april - Kuga je u dolini Nila i Gazi, odakle se širi Levantom,[7] u približno isto vreme je i u Barki na istoku Libije. Najkasnije u ovom mesecu izbija i u Tunisu.[8]
  • april - Kuga na jugu Španije,[6] i u Barceloni.[9]
  • april - Pobuna u Tunisu protiv marokanske marinidske vlasti: vojska sultana Abu al-Hasan Ali ibn Othmana je poražena kod Kajruana. Njegov sin Abu Inan Faris, guverner Tlemsena, odlazi u Fez i proglašava se za sultana - i Tlemsen se buni. Vojske sa sobom nose kugu.[6]
  • 23. 4. - Edward III od Engleske, sa 25 vitezova, osniva Red podvezice, najviši viteški red u britanskom sistemu (1.027 odlikovanih do 2023).
  • proleće - Dušan počinje zidati crkvu manastira Arhanđeli kod Prizrena (do 1352).[10] Izdao je 1348-52 Svetoarhanđelovsku hrisovulju, osnivačku povelju tog manastira.
    • U povelji su prvi put pominje župa Gora.
  • proljeće - Bjesni kuga u Dalmaciji, naročito u primorskim gradovima, Nin je gotovo opustio.[11]
  • proleće - Sinovi Jovana VI i Orhana, Matija Kantakuzen i Sulejman, kao i sam Jovan VI, su trebali krenuti na Dušana, ali Turci stižu samo do Hristopolisa/Kavale u "orgiji pljačke". Jovan VI je zamalo upao u tursku zasedu na povratku.[12]
Dušanovo carstvo dostiže najveće prostiranje
  • proleće-leto? - Srpska osvajanja vizantijskih krajeva:
    • Dušan do jeseni,[13] osvaja Epir sa Janjinom i Artom; južni Epir i Akarnaniju dobija carev polubrat despot Simeon; oženjen je Tomaidom, kćerkom Jovana II Orsinija, ranijeg vladara Epira.[13]
    • Preljub zauzima Tesaliju, do mletačkog Pteleosa; U Preljubovoj vojsci ima dosta Albanaca, Dušan im daje prednost u odnosu na Grke.[10] Atinskim Kataloncima u Tesaliji ostaje samo Neopatras.
    • Albaniju, sa Valonom i Beratom, dobija carev šurak despot Jovan Asen.
    • Dušanova titula će glasiti "Ja u Hrista Boga blagoverni i bogom postavljeni Stefan, car svima Srbima i Grcima i zapadnoj strani, to jest Albaniji, i Pomoriju i svemu Disu (Zapadu).".[10]
    • Vizantijska vlast je sužena na Trakiju, koju Turci (Seldžuci) haraju iznutra i s mora.
  • 1. 5. - Mladen III. Šubić Bribirski, knez knez Klisa, Skradina i Omiša, umro u mletačkom Trogiru, nakon više od dva mjeseca bolovanja.[11] Oko skrbništva posmrtno rođenog sina Mladena IV. se sukobljavaju stric Pavao III. (koji je trenutno bolestan, zatim fizički slab[11]) i majka Jelena (1351-55[14]).
  • maj - Valencia je pokošena kugom, što omogućuje Pedru IV od Aragona da pobegne iz zarobljeništva Valencijske unije.
  • svibanj, koncem - Kralj Ljudevit se vratio iz Napulja, iskrcao se kod Biograda.
  • maj-jun - Ajdinski emir Umur Beg je poginuo u Smirni u sukobu sa križarima (Jovan VI Kantakuzen ga je zvao u pohod protiv Dušana, pristao je, ali se prvo hteo osigurati kod kuće).

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

  • 6. 7. – Papa Klement VI izdaje papsku bulu kojom kršćanima nalaže zaštitu Jevreja od progona i antisemitskih pogroma potaknutim glasinama da šire Crnu smrt, kao i još jednu u novembru (Quamvis Perfidiam).
  • jul - Ibna Batuta je u Damasku, gde besni kuga (2.400 mrtvih na dan); ljudi poste i idu u procesije. Kasnije ide u Jerusalim, gde je bolest popustila.[7]
  • 21. 7. - Bitka kod Epile: Pedro IV je potukao Valensijsku uniju. Zvono koje je unija koristila će biti istopljeno, metal će biti saliven u grlo lidera unije.
  • srpanj, krajem - Ugarski poslanici započinju pregovore o miru u Veneciji. Ni jedna strana se ne želi odreći Dalmacije.[11]
  • 4. 8. - Švedski kralj Magnus IV u pohodu protiv Novgoroda zauzima Orešek ali ne zadugo.
  • 5. 8. - Dogovoreno osmogodišnje primirje između Mletaka i Ugarske.[15]
  • avgust - Izbija Vizantijsko-đenovski rat: Đenovljani iz Galate napadaju Carigrad, pošto su Vizantinci smanjili carinu, da bi privukli trgovinu na svoju stranu.
  • avgust - Izveštava se o kugi u Istri, iz pravca Venecije.[1]
  • 17. 8. - Kraljica Ivana se vratila u Napulj.
  • 2. 9. - Spor između zagrebačkog kaptola i krbavskog biskupa Radoslava oko desetine u Kladušama i susjednim mjestima: ban Nikola Seč odlučuje u korist Kaptola.[16]
  • 2. 9. - Engleska princeza Jovana (14) umire blizu Bordoa od kuge - bila je na putu prema Kastilji, gde se trebala udati za naslednika prestola Pedra.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

  • oktobar - Kuga je "napala" Alep u Siriji.[8] U punoj je snazi u Kairu.[6]
  • jesen - Kuga je u Austriji.
  • 1. 11. - Kuga u Londonu.
  • novembar - Dušanov vojskovođa Preljub je osvojio Tesaliju, Dušan ga imenuje za kesara, stoluje u Trikali.
  • 22. 11. - Namysłówski ugovor je češko-poljski mir nakon trogodišnjeg rata: Kazimir se odriče pretenzija na Šleziju a Karlo na poljski tron.

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1348.
  • 1. 5. - Mladen III. Šubić Bribirski, knez knez Klisa, Skradina i Omiša (* ca. 1315)

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Benedictow, 75
  2. Klaić, 99
  3. Istorija s.n. I, 5
  4. Delo cara Dušana. rastko.rs
  5. Klaić, 104
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 Benedictow, 66
  7. 7,0 7,1 7,2 Benedictow, 64
  8. 8,0 8,1 Benedictow, 65
  9. Benedictow, 80
  10. 10,0 10,1 10,2 Stvaranje srpskog carstva. rastko.rs
  11. 11,0 11,1 11,2 11,3 Klaić, 105
  12. The Last Centuries of Byzantium, 1261-1453 By Donald M. Nicol, p. 218-9
  13. 13,0 13,1 Istorija s.n. I, 544
  14. Klaić, 120-2
  15. Klaić, 105-6
  16. Klaić, 108
  17. Istorija s.n. I, 576+1
Literatura