Njitra
|
|
|||
|---|---|---|---|
 |
|||
|
|||
| Koordinate: | |||
| Država |  Slovačka |
||
| Pokrajina |  Nitranska |
||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Jozef Dvonč | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 100,48 km² | ||
| Visina | 190 m | ||
| Stanovništvo (2001.) | |||
| - Grad | 85.172 | ||
| - Gustoća | 844 stan./km² | ||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 949 01 | ||
| Pozivni broj | +421 (0)37 | ||
| Registarska oznaka | NR | ||
| Službena stranica www.nitra.sk | |||
| Karta | |||
 Nitra
|
|||
Nitra (mađarski:Nyitra / Nyitria , njemački: Neutra ) je grad u Nitranskom kraju u zapadnoj Slovačkoj. Grad je upravno središte Okruga Nitra i Nitranskog kraja.
Sadržaj/Садржај |
Zemljopis [uredi - уреди]
Nitra leži na nadmorskoj visini od 190 metra i obuhvaća površinu od 100,48 četvornih kilometara, a nalazi se u dolini rijeke Nitre u podunavskoj nizini, gdje se nalazi veći dio grad, manji dio nalazi se na planini Tribeč. Od glavnog grada Slovačke Bratislave udaljena je 92 km, a od Banske Bistrice 118 km. Drugi manje značajniji gradovi u blizini su Trnava na zapadu 53 km, Topoľčany na sjeveru 35 km, Levice na istok 42 km, Nové Zámky 37 km i Komárno 71 km na jugu. Nacionalni prirodni rezervat Zoborská lesostep nalazi se unutar gradskih granica.
Povijest [uredi - уреди]
Nitra je jedan od najstarijih gradova u Slovačkoj. U 4. st. pne. je na lokaciji Martinský vrch postojalo keltsko naselje. Kasnije su na tom prostoru živjeli Kvadi (germansko pleme) i na prostoru Nitre im je bilo sjedište.
Slavenski karakter Nitre datira iz kasnog 5. stoljeća. Poznata je kao grad koji je prvi u tom dijelu Europe dobio crkvu 828. godine, a u njoj se nalazilo sjedište Nitranske kneževine prve slavenske države na tom prostoru koja se smatra pretečom današnje Slovačke. Nitranska kneževina je obuhvaćala prostor današnje Slovačke, dijelova Austrije i Mađarske sve do Drave, tako da je graničila s Panonskom Hrvatskom, a obuhvaćala je i današnju hrvatsku Baranju. Od 833. je dio Velikomoravske Kneževine. 880. godine je u Nitri osnovana biskupija.
907. godine su Velikomoravsku kneževinu srušili Mađari i Nitra je postala dio Mađarskog Kraljevstva. 1001. ju je zauzeo poljski kralj Boleslav I. Hrabri i bila je dio Poljske do 1030. godine. Kasnije je Nitra imala autonomni status i bila dio Nitranske župe unutar Mađarskog kraljevstva. 1248. joj je kralj Bela IV. dao status slobodnog kraljevskog grada. Taj status je imala 40 godina, a kasnije je došla pod upravu grofova Csák. Nakon Mohačke bitke 1526. su Turci zauzeli srednju Ugarsku i došli do Nitre. Nekoliko puta su ju napadali i osvojili 1663. Habsburgovci su ju oslobodili 1685. U 18. st. je grad obnovljen u baroknom stilu.
1848. je grad stekao autonomni status. Kasnije se razvija industrija koja se temelji na poljoprivrednim proizvodima iz okolice. 1876. je sagrađena željeznica. Mađari provode politiku mađarizacije i zatomljuju želju Slovaka za većom samostalnošću. Nakon 1. svj. rata je Nitra dio Čehoslovačke u kojoj je ostala sve do nastanka samostalne Slovačke 1993.
Znamenitosti [uredi - уреди]
Najvažnija znamenitost je Nitranski dvorac (stari grad) koji je građen u 11. st. po uzoru na Praški dvorac). U sklopu dvorca je katedrala sv. Emeráma. Značajno je kazalište Andreja Bagara. Postoji Muzej Velikomoravske kneževine na trgu Svätopluka.
Stanovništvo [uredi - уреди]
Prema procjeni stanovništva iz 2005. godine grad je brojao 85.172 stanovnika.[1].
Etnički sastav [uredi - уреди]
Religija [uredi - уреди]
- rimokatolici - 74,2%
- ateisti - 17,2%
- luterani - 2,8%
(etnički sastav i religija su prema službenome popisu stanovništva iz 2001. godine)
Gradovi prijatelji [uredi - уреди]
|
Izvori [uredi - уреди]
- ↑ "Municipal Statistics". Statistički zavod Slovačka. http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html. pristupljeno na 15. 12. 2007..
- ↑ "Zielona Góra - Gradovi prijatelji". © 2008 Ured grada Zielona Góra.. http://www.zielona-gora.pl/umzg/index.php?id=1111&lng=pl. pristupljeno na 07. 12. 2008..
Eksterni linkovi [uredi - уреди]
