Kvadi

Izvor: Wikipedia
Rasprostiranje germanskih plemena u 1. stoljeću. Kvadi se nalaze u lijevom donjem kutu mape (narančasto).

Kvadi (latinski: Quadi, njemački: Quaden) je manje germansko pleme o kojemu se malo zna, i to samo iz zabilješki njihovih neprijatelja – Rimljana. Oni nisu ostavili nikakve materijalne ostatke po kojima bi se ralikovali od ostalih germanskih plemena.

Možda najranije spominjanje Kvada je u “Geografiji” grčkog autora Straboa (7.1.3) gdje spominje Suevsko pleme Koldouoi, na latinskom Coldui. Prema tom tekstu oni su se nalazili pod vlašću Maroboduusa u današnjoj Češkoj.

Rimljani su zabilježili da su se Kvadi u 1. vijek prne. selili uz brojnije Markomane, čije ime jednostavno znači “ljudi s granica”, sa rijeke Majne niz Dunav južno, tj. na područje koje je graničilo s Rimskim Carstvom. Kvadi i Markomani su se naselili u današnju Moravsku, zapadnu Slovačku i južnu Austriju odakle su potjerali Kelte (oko 8.-6. pne.). God. 6. pne. Markomanska konfederacija, zajedno s Kvadima, se borila protiv cara Tiberija.

Tacit u Germaniji spominje kako su Kvadi slični Markomanima u borbi, a vođe su im plemenitog roda iz loze Maroboduusa i Tudrusa, pretežito ovog drugog, a vođe su im često prihvaćale danak (ili mito) u obliku rimskog srebra.

Slijedećih 350 godina oni su graničili s Markomanima na zapadu, proto-Slavenima na sjeveru, sarmatskim Jazigima (kasnije i Vandalima) na istoku, te s Rimskim Carstvom na jugu.

Markomanski ratovi[uredi - уреди]

Krajem 2. stoljeća, car Marko Aurelije je tijekom “Markomanskih ratova” vojevao i protiv Kvada. Sve je započelo oko 166. god. kada su Langobardi prešli Dunav u rimsku Moeziju, što su mogli uraditi samo uz dopuštenje Kvada kroz čiji su teritorij prešli. Kvadi su vjerojatno izbjegavali sukobe s njima, no kada su ih Rimljani odbacili natrag n ateritorij Kvada započeli su česti sukobi s Langobardima, ali i napadi preko Dunava na teritorij Rima.

Samo nekoliko godina kasnije konfederacija Markomana i Kvada je prešla Dunav svladavši rimske legije i dolinom uz Jadransko more došla do grada Akvileje u sjevernoj Italiji. Marko Aurelije ih je uspio nagovoriti na mir tek 171. god., ali već slijedeće godine je napao teritori Markomana, a odmah potom i Kvada koji su pomagali Markomanskim izbjeglicama.

Marko Aurelije je skoro izgubio ovaj rat, ali je iznenadna oluja omogućila trijumf nad Kvadima [1] Kvadi su potpuno poraženi do 174. god., ali su već slijedeće, dok je Marko Aurelije bio zauzet pobunom u Rimu, ponovno navirali preko Dunava. Iako je Marko Aurelije uspješno svladao pobunu u Rimu, tek je 178. god. uspio odbiti Kvade preko Dunava u Češku.

Odlučna bitka protiv Kvada odigrala se 179. god. u Laugariciju pod zapovjedništvom legata i prokuratora Marka Valerija Maksimijana iz Poetovia (današnji Ptuj u Sloveniji)[2] Car je planirao proširiti granice rima preko Karpata i na sjever u Češku kada je iznenada obolio i preminuo u 180. godine.

Nestajanje Kvada[uredi - уреди]

U 4. stoljeću, car Valentinijan je proveo većinu svoje vladavine braneći granicu na Rajni protiv horda Sarmata, Gota i Kvada pod vlašću kralja Gabiniusa. Njega je naposljetku ubio Marcelin, sin Maximinusa, prefekta Galije; i to za pregovaračkim stolom. Legenda kaže da je Valentinijan preminuo (375.) od srčanog napada koji je izazvala delagacija Kvada koja je pregovarala o miru.

Nakon 400. god. u Češkoj su nestali običaji spaljivanja koji su bili tipični za Suevske Germane kao što su bili Kvadi. Najvjerojatnije su se Kvadi pomiješali s drugim narodima tvoreći novi narod - Bavarce.

God. 409., jedna grupa Kvada, Markomana i Bura prešla je Pirineje i naselila se u rimskoj provinciji Galiciji (današnja Galicija u sjevernom Portugalu), gdje su osnovali Suevsko kraljevstvo Galiciju. Brakara Augusta, današnji grad Braga u Portugalu, postao je njihovom prijestolnicom. Tu se njihov vođa Hermerik zakleo na vjernost Caru 410. god.

Izvori[uredi - уреди]

  1. 5 Dio, 72(71).3.2., 8.1.; Rubin, Z. H. (1979) "Čuda vremena za Marka Aurelija" Athenaeum 57: 362–80; Guey, J. (1948)
  2. Ova bitka je prikazana na početku filma Gladijator Ridleya Scota.

Poveznice[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]