Maya

Izvor: Wikipedia
Bonampak painting2.jpg
Civilizacija Maya

Arhitektura Maya
Kalendar Maya
Jezici Maya
Mitologija Maya
Narodi Maya
Religija Maya
Društvo Maya

Historija Maya
Špansko osvajanje Yucatána

Maya su bili jedan od najciviliziranijih indijanskih naroda domorodačke Amerike nastanjen na poluotoku Yucatán u Meksiku i Belizeu, te susjednoj Gvatemali. Civilizacija Maja propala je do dolaska konkvistadora, a njihove moćne gradove progutala je džungla.

Jezik[uredi - уреди]

Jezik Maja pripada jezičnoj porodici majan (MexSp mayense; AmerEng Mayan) a njime se govorilo najmanje 3,000 godina u područjima gdje je ovaj narod izgradio svoju kulturu. Od drevnog jezika maya do danas razvilo više srodnih jezika kojima se služe njihovi potomci Yucatec Maya, Mopán, Lacandon [1], Itzá, Cruzob i Icaiche.

Plemena Maja[uredi - уреди]

Pravi Maje dijele se na šest plemena, to su:

  • Maya (Yucatec),
  • Mopán,
  • Lacandon,
  • Itzá,
  • Cruzob i
  • Icaiche.

Sve ostale grupe čine posebne skupine unutar majanske porodice i ne pripadaju u prave Maje; to su: Huastec, Chicomucelteco, Tzeltal, Tzotzil, Chol, Chontal, Chorti, Tojolabal ili Chañabal, Chuje, Kanjobal, Akatek, Jacaltec, Motozintlec, Tuzantec, Mame, Teco ili Tectiteco, Aguacatec, Ixil, Kekchi, Pokonchi, Pokomam, Quiche, Cakchiquel, Tzutuhil, Uspantec, Acalanes, Acalaes, Quehache, i još neki.

Povijest[uredi - уреди]

Klasični period 300-900. Tokom Klasičnog perioda Maje su bili na svome vrhuncu, njihovi gradovi bili su povezani mrežom cesta od kojih su neke još u upotrebi. Neki od najznačajnijih gradova su Comalcalco, Palenque, Copan, Altun Ha, Calakmul, Uaxactún i Quiriguá i Tikal. U zemlji Maja živjelo je tada oko 2,000,000 ljudi. Najveći grad Tikal imao je između 75,000-100,000 stanovnika. Kako je raslo stanovništvo, tako je rastao i broj nezavisnih gradova-država. Plemstvo ovih nezavisnih država međusobno se ženilo ali i ratovalo.

Post-klasični period 1000 - 1500. Post-klasični period početak je kraja opstanka civilizacije koja se održala tek na Yucatánu. U ovom vremenu javljaju se Nahua-Tolteci i njihovi gradovi dolaze pod toltečki-utjecaj. Postoje osnovane sumnje da su majanska porodica ili pleme Tutul-Xiu, kao i značajno majansko pleme Itzá po krvi Nahue ili Tolteci. Dolazi do ratova unutar majanskih porodica Tutul-Xiu [2], Cocóm i Itzá. Održala su se tri značajna grada: Mayapan (porodica Cocom), Chichen Itza (Indijanci Itzaes) i Uxmal (porodica Xiu). Uxmal se nalazi 78 kilometara južno od Méride. Većina objekata sagrađena je između 700. and 1100. Kronike Maya nam govore da ga je oko 500. podigao Hun Uitzil Chac Tutul Xiu. Grad je dominirao sve dok su bili u savezu sa Itzáma. Negdje oko 1200. ili poslije, raskidom saveza sa Chichen-Itzom dominacija prelazi u Mayapan. Uxmal počinje pustiti a porodica Xiu odlazi u novi grad Mani. Španjolskim osvajanjem Yucatana Tutul-Xiu postaju saveznici Španjolaca. Negdje do 1550. u Uxmalu je još bilo nešto života a onda je potpuno napušten. Grad Mayapan, 40 kilometara jugoistočno od Meride i 100 kilometara zapadno od Chichen Itze postaje političko i vjersko središte jukatanskih Maja porodice Cocom. Grad se održao do 1441. kada su ih napali Tutul-Xiu i Itze i pobili Cocome, preživio je samo jedan Huanac Ceel-ov sin koji je bio na putovanju. Chichen-Itza dominira od 800 do 1200. Kad su Španjolci došli na Yucatan grad je već bio napušten. Negdje između 1196. i 1441. grad počinje propadati, Indijanci Itza polako se povlače na područje Gvatemale kod jezera Peten, ovdje žive i danas. On je središte političke, vjerske i vojne snage. Chichen-Itza je poznata po El Castillu, Hramu ratnika, Opservatoriju, Igralištu za loptu (Juego de Pelota) i 'svetom bunaru' ili "Cenote de los Sacrificios".

Post-Kolumbovo doba . Dolaskom Španjolaca na Yucatan (1520.) završava slobodan život ovog naroda koji već živi po džunglama. Oni pružaju otpor Španjolcima, te borbe su se nastavljale i u 19. stoljeću. 1851. Maje podižu ustanak na Yucatanu čije je sjedište selo Chan-Santa-Cruz, ove Indijance danas poznajemo kao Santa Cruz ili Cruzob Indijance. Vođeno je više neuspjelih ekspedicija protiv ovog naroda sve do 1910. godine. 1854. bitku je izgubio Valladolid, više od 2,000 bijelaca je masakrirano. 1860. pukovnik Acereto s 3,000 ljudi napao je Chan-Santa-Cruz, izgubio je 1,500 ljudi, ranjene koje je ostavio izmasakrirani su. –Nevolja je bilo i sa Icaiche Indijancima koji su 1860. ratovali protiv Meksikanaca, Cruzoba, i izvršili invaziju na Britanski Honduras. Dobro poznati Marcos Canul poveo ih je 1870. i zauzeo Corazal Town i napao 1872. Orange Walk. Canul je poslije bio svrgnut a novi Icaiche vođa obećao je prijateljstvo Britancima.

Znanost i Umjetnost[uredi - уреди]

Narod Maja ('Grci Novog svijeta') postigao je visoka dostignuća u matematici (poznavali su nulu), astronomiji (imali su kalendar kojega ni današnji ne nadmašuje), građevinarstvu, umjetnosti i imali su svoje pismo. Biskup Diego de Landa [3] (1524-1579) koji je došao u Novi svijet 1549. popalio je više tisuća knjiga (kodekse, 'codices') Maya, njemu zahvaljujemo što su mnoge tajne ovog naroda danas ostale nerazjašnjene. Diego se ipak kasnije pokušava iskupiti djelom "Relacion de las Cosas Yucatan". Od Majanskih knjiga (codices; sing. codex)ostali su nam Codex Dresdensis [4], Codex Peresianus [5] i Codex Tro-Cortesianus [6]. Maje nisu poznavali kotač, prema Erich Von Daniken-u nije im bio ni potreban jer su raspolagali nečim drugim, možda antigravitacijom i čudesnim letjelicama?

Kalendar. Maje su imali veoma precizan kalendar od 365 dana (sličan je bio i onaj od naroda Quiche). Solarni kalendar (haab) imao je 18 mjeseci po 20 dana. Mjeseci su: Pop, Uo, Zip, Zotz, Tzec, Xul, Yaxkin, Mol, Chen, Yax, Zac, Ceh, Mac, Kankin, Moan, Pax, Kayab, Cumbu i Uayeb. Njihov ritualni kalendar Tzolkin imao je 260 dana. Svakom danu prethodi jedan broj od 1 do 13. Na ovaj način broj i dan nisu mogli da se poklope dok ne navrši godina od 260 dana. Isti je slučaj kod Quiche Indijanaca iz Gvatemale.

  • Dan se kod Maya zove kin. Dvadeset kina daje 1 uinal.

18 uinala = 1 tun (360 dana) 20 tuna = 1 katún (7,200 dana) 20 katúna = 1 baktún (144,000 dana) 20 baktun = 1 piktun (2.880.000 dana) 20 piktuna = 1 kalabtun (57.600.000 dana) 20 kalabtun = kinchiltuna (1.152.000.000 dana) 20 kinchiltuna = alautun (23.040.000.000 dana) 20 alautuna = hablatun (460.800.000.000 dana)

Pismo.[uredi - уреди]

Pismo Maja kombinacija je fonetskih simbola i ideograma.

Život i običaji Maja.[uredi - уреди]

Maje su bili obrađivači tla u tropskoj kišnoj šumi, do polja su vjerojatno dolazili sistemom 'posijeci-i-spali' (slash and burn). Uzgajao se kukuruz, grah, čili-papričice, pamuk, kakao, 'maguey', rajčica i drugo. Njihove obiteljske farme poznate su kao 'milpa'. Maje su bili i vješti lovci i ribari, mesa su ipak jeli malo, većinom na svečanostima. Kod Maja treba spomenuti da je bila uobičajena deformacija lubanje (vjerojatno privilegija više klase). Mnogoženstvo je bilo nepoznato, ali je držanje konkubina (priležnica) bilo dozvoljeno. Klasno društvo je zasigurno postojalo, uz plemstvo i svećenstvo bili su tu i (plebejci) razni zanatlije, majstori u obradi kamena, žada, i puka koji je obrađivao zemlju. Provincijalni dostojanstvenici potjecali su od 4 plemićke obitelji. Vođe gradova i sela bili su nižeg ranga, i nisu pripadali kraljevskoj krvi. Klanski sistem je postojao, a nasljeđe se računalo po muškoj liniji. Kriminal je kažnjavan smrću.

[7]

Tipična kuća suvremenih Maya.

Maja Indijanci danas[uredi - уреди]

Maje su danas narod koji živi od poljoprivrede, mnogi još žive u džunglama kao Lacandoni (njih par stotina) i Yucateci na Poluotoku kojih ima oko 300,000. Svih skupa Maya-govornika (znači u širem smislu) ima oko 6,000,000. Po ovakvom računu najveća su grupa sjeverno od Perua. Tkalaštvo, košaraštvo, lončarstvo, izrada slamnatih šešira i još koješta obrti su kojima se bave.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]