1848

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1848.)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

< | 18. vijek | 19. vijek | 20. vijek | >
< | 1810-e | 1820-e | 1830-e | 1840-e | 1850-e | 1860-e | 1870-e | >
<< | < | 1844. | 1845. | 1846. | 1847. | 1848. | 1849. | 1850. | 1851. | 1852. | > | >>

Februarsa revolucija 1848. u Parizu
1848. po kalendarima
Gregorijanski 1848. (MDCCCXLVIII)
Ab urbe condita 2601.
Islamski 1264–1265.
Iranski 1226–1227.
Hebrejski 5608–5609.
Bizantski 7356–7357.
Koptski 1564–1565.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1903–1904.
Shaka Samvat 1770–1771.
Kali Yuga 4949–4950.
Kineski
Kontinualno 4484–4485.
60 godina Yang Zemlja Majmun
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11848.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1848 (MDCCCXLVIII) po gregorijanskom kalendaru, bila je prijestupna godina koja počinje u subotu (link pokazuje kalendar), odn po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru prijestupna godina koja počinje u četvrtak.

Istorijski je poznata po talasu revolucija, rasprostranjenih borbi za liberalnije vlade; mada je većina propala na kraći rok, one su značajno promenile politički i filozofski pejzaž i ostavile velike posledice za ostatak stoleća.

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Alegorija Sicilijanske revolucije
Sutterova pilana u Kaliforniji, mesto pronalaska zlata
  • 20. 1. - Frederik VII je novi kralj Danske (do 1863).
  • 24. 1. - James W. Marshall pronalazi zlato kod Sutterove pilane u Kaliforniji - sledi Kalifornijska zlatna groznica (vest stiže na istočnu obalu tek u avgustu).
  • 27. 1. - Rasprava o indigenatu (udomljenju) inostranaca u Ugarskom saboru: Mađari traže znanje mađarskog jezika a hrvatski poslanici insistiraju da Hrvatska i Slavonija imaju prava da podjeljuju udomljenje - Košut i ostali uzvraćaju uvredama[2].
  • zima - Tokom zime 1847/48 led porušio most na Moravi u Srbiji, koji će dugo ostati neobnovljen.

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Meksička cesija
Februarska revolucija u Francuskoj

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

Karikatura Metternichovog bekstva
Mart u Berlinu
Italija 1848.

April/Travanj[uredi | uredi kod]

  • 8. 4. - Josip Jelačić unapređen u podmaršala, vrhovnoga vojnog zapovjednika u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji te Vojnoj granici.
  • 8. 4. - Moldavska revolucija 1848.: predstavnici raznih grupa u Jašiju sastavili tzv. Peticiju-proklamaciju za narod i kneza.
  • 9. 4. - Delegacija novosadskih Srba kod Košuta: "Ukoliko mađarska vlada ne osigura Srbima autonomiju, oni će priznanje svojih prava morati da traži na drugom mestu" — "to su reči veleizdaje... sada jedino mač može rešavati spor između Srba i Mađara"[7].
  • 10. 4. - Monster Rally čartističkog pokreta u Londonu, Parlamentu predstavljena peticija kojom se traži šire pravo glasa.
  • 10. 4. - Završen Illinois and Michigan Canal, veza Velikih jezera i Misisipija.
  • 11. 4. - Car Ferdinand potvrdio mađarske "Ožujske zakone" - Ugarska je posebna država a ne pokrajina, predsednik vlade je Lajos Batthyány. Nije potvrđen mađarski zakon o jeziku.
  • 12. 4. - Svetozar Miletić poziva u Čurugu na borbu protiv Mađara koji "nameću svoj jezik i guše slovensku narodnost" (ubeđuje graničare da ne idu u Italiju već da brane zavičaj).
  • 14. 4. - U Sremskim Karlovcima postavljen program: Srpska Vojvodina (Srem, Banat, Bačka i Baranja) u savezu sa Trojednom Kraljevinom.
Hrvatske zemlje 1848.
  • c. april - Seljaci zauzimaju spahijsku pa i mitropolitovu i manastirsku zemlju u Sremu i na Fruškoj gori (van vojne granice)[8].
  • 18. 4. - Incidentom kod Multana počinje Drugi anglo-sički rat (do 1849).
  • 19. 4. - Okružnica bana Jelačića na sve hrvatske oblasti: sve vlasti se mogu obraćati samo na bana, ne i na ugarsku vladu - faktički raskid unije sa Ugarskom[9]. osniva se Banska konferencija iz koje nastaje vlada.
  • 19. 4. - Sastanak omladine u Novom Sadu, provaljeno u Sabornu crkvu, uzete i spaljene matrikule vođene na mađarskom jeziku; zatim primorali patrijarha Rajačića da zakaže Veliku narodnu skupštinu za 1/13. maj[10].
  • 23. 4. - Zajednička proslava Uskrsa u Karlovcu.[11]
  • 23 - 24. 4. - Legislativni izbori u Francuskoj: 600 mesta za umerene republikance, 200 za legitimiste (burbonske monarhiste), 80 za socijaliste.
  • 24. 4. (drugi dan pravosl. Uskrsa) - Đorđe Radak vodi u Kikindi agitaciju za podelu zemlje, masa zamenila mađarsku zastavu na magistratu narodnom, došlo do sukoba sa vojskom - nakon što je ova oterana dolazi do paljevina i ubistava. Narednih dana slični događaji u Potisju[12].
  • 24. 4. - Badenska revolucija - Juriš na Freiburg: snage Nemačke konfederacije uzele Freiburg republikanskim dobrovoljcima.
  • 25. 4. - Proglas bana Jelačića ukida kmetstvo (vidi faksimil proglasa; mađarski agenti su govorili kmetovima da "Ilirci" žele vratiti tlaku[2]).
  • 25. 4. - Pod pritiskom ustanka u Beču, donesen parlamentarni ustav za Austrijsku carevinu (kojim ustanici nisu zadovoljni - povučen 15. 5.).
  • 26. 4. - Tamiški veliki župan grof Petar Čarnojević imenovan od mađarske vlade za izvanrednog i opunomoćenog kraljevskog komesara na jugu Ugarske.
  • 28. 4. - Uveden hrvatski forint.
  • 29. 4. - Papa Pio IX. odbija podržati Pijemont-Sardiniju u ratu sa Austrijom - raskid sa liberalizmom.

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

Majska skupština
  • 7. 5. - Među carevim ustupcima Mađarima je i uključivanje Vojne granice u Ugarsku, što izaziva nezadovoljstvo graničara[13].
  • 10. 5. - U mestu Liptovský Mikuláš na velikom okupljanju proglašen slovački nacionalni program ("Zahtevi slovačke nacije").
  • 13. 5. (1. 5. po j.k.) - Majska skupština u Sremskim Karlovcima izvikala mitropolita Josifa Rajačića za patrijarha i pukovnika Stevana Šupljikca za vojvodu (Šupljikac se nalazi u Italiji).
  • 15. 5. (3. 5. po j.k.) - U Sremskim Karlovcima proglašena Srpska Vojvodina; Srbi proglašeni "za narod politično slobodan i nezavisan pod domom austriskim i obštom krunom ugarskom"; objavljen politički savez sa Trojednom kraljevinom.
  • 15. 5. - Ugarski palatin Stefan naredio petrovaradinskom generalu Hrabovskom da gradove pod svojim zapovedništvom stavi u stanje ratne pripravnosti i osigura od iznenadnog napada Srba[14].
  • 15. 5. - Pariski radnici napadaju Skupštinu.
  • 17. 5. - Habsburški dvor pobegao iz Beča u Innsbruck.
  • 17. 5. - Rumuni u Blažu (Blaj) usvojili nacionalne zahteve, protive se priključenju Transilvanije Mađarskoj.
  • 18. 5. - Prvi sastanak Frankfurtskog parlamenta (Frankfurter Nationalversammlung), nacionalne nemačke skupštine.
  • 20. 5. - Njegošev proglas Boki i Dubrovniku, upućuje ih da se drže bana Jelačiću (neki su se bili obradovali proglašenju republike u Veneciji)[4][6].
  • 23. 5. - Ministar Semere obaveštava komesara Čarnojevića da je mađarska vlada proglasila za nezakonite Majsku skupštinu i njene odluke[14].
  • 24. 5. - Srpski narodni odbor (na čelu Đorđe Stratimirović), pozvao narod da sluša samo njega i da ga pomaže "oružanom rukom".
  • 26. 5. - Revolucionari u Beču osnovali Odbor javnog spasa.
  • 29. 5. - Wisconsin je 30. američka država.
  • maj, druga polovina - "Zagrebačka afera" kneza Miloša - proveo nekoliko dana u pritvoru zbog intriga beogradske vlade (→ Blaznavac[15]) ili zbog strahovanja bana Jelačića od kneževe agitacije[16]; u isto vreme bivši knez Mihailo boravi u Novom Sadu.
  • 30. 5. - Erdeljski sabor u Koložvaru (Klužu) se izjasnio za priključenje Mađarskoj, što će car potvrditi.

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

Hrvatski sabor
  • 5. 6. - Sastao se hrvatski sabor, bana Jelačića instalirao patrijarh Rajačić[18] (biskup Haulik je van zemlje[19]). Srpska deputacija se našla u Zagrebu na putu za Insbruk. Srbi čine tačno polovinu prisutnih (52 od 104) na Hrvatskom saboru[20]. Ovo je prvi narodni sabor, za razliku od ranijih, staleških.
  • 8. 6. - Car obavestio mađarskog ministra rata Mesaroša da na njega prenosi dotadašnju vlast Dvorskog ratnog saveta nad garnizonskom i graničarskom vojskom u Ugarskoj - ovaj odmah naređuje gen. Hrabovskom da preduzme mere protiv Srba[21].
  • 10. 6. - Jelačić formalno smenjen s položaja hrvatskog bana (antimađarska igra?).
  • 10. 6. - Petrovaradinski general Hrabovski delegaciji srpskog Glavnog odbora: "Ja ne nalazim nikakav srpski narod u Ugarskoj i Austriji"[22]. Carev manifest obaveštava graničare o potčinjavanju mađarskoj vladi.
Vojvodina 1848-49.
  • 12. 6. (31. 5. po j.k.) - Hrabovski poslao odred vojnika da zauzme Karlovce i rasturi Glavni odbor ali ga Đorđe Stratimirović odbio sa odredom - početak srpsko-mađarskog rata[23].
  • 12. 6. - Izbio Duhovski ustanak u Pragu, prekinut rad slovenskog kongresa.
  • 12. 6. - Američke trupe napuštaju Mexico City a Vera Cruz 2. avgusta.
  • 13. 6. - Skupština gradonačelnika, seoskih glavara i drugih uglednika Boke u Prčnju - poručuju da nisu Dalmatinci već "Bokezi"[24].
  • 15. 6. - Stratimirović zauzeo garnizon u Titelu[25].
  • 17. 6. - Austrijske trupe gen. Vindišgreca ugušile ustanak Čeha u Pragu.
  • 19. 6. - Srpska deputacija kod cara Ferdinanda u Insbruku - odluke karlovačkog sabora se ne mogu potvrditi. Careva okolina je naklonjenija, nadvojvotkinja Sofija uplela u kosu trake sa srpskim bojama[26].
  • 21. 6. - Vlaška revolucija 1848.: usvojena Islaska proklamacija koju domnitor Gheorghe Bibescu prihvata dva dana kasnije, pod pritiskom masa, i zatim abdicira.
Dani lipnja u Parizu, dagerotipija barikada
  • 21. 6. - Carska vlada odgovara na srpske zahteve da se Šupljikac otpusti iz vojske u Italiji: "srpski vojvoda ne postoji, stoga je njegov čin nezakonit"[26].
  • 23. 6. - Giuseppe Garibaldi sa 62 druga se vratio u Nicu iz Urugvaja.
  • 23. 6. - Zagrebačko gradsko zastupstvo odlučilo da se Harmica ubuduće zove Trg bana Jelačića[2].
  • 23 - 26. 6. - Dani lipnja u Parizu: radnički ustanak zbog zatvaranja Nacionalnih radionica biva ugušen od strane Nacionalne garde na čelu sa Cavaignacom.
  • 24. 6. - 4. 7. - Sklopljeno desetodnevno primirje u Vojvodini zbog izbora za mađarski sabor, teror nad Srbima u Novom Sadu.
  • 25. 6. - U Vlaškoj oformljena privremena vlada koja proglašava razne reforme, među kojima i ukidanje ropstva za Rome.
  • 27. 6. - Skupština banatskih Rumuna u Lugošu, proglašeno zbacivanje patrijarha Rajačića i srpskih episkopa u Vršcu i Temišvaru[13].
  • 28. 6. - General Louis Eugène Cavaignac novi francuski šef vlade (do decembra).
  • 30. 6. - Skupština virovitičke županije u Osijeku, mađaroni iznudili proglašenje mađarskih zakona[2].

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

  • 4. 7. - Hrvatski sabor traži od bana da pošalje vojsku u Slavoniju, svi okupljeni prilažu novac i dragocjenosti[2].
  • 5. 7. - Počeo s radom mađarski revolucionarni parlament.
  • 7. 7. - Ruske trupe ulaze u Moldaviju kako bi sprečile uspostavljanje revolucionarne vlade.
  • 10. 7. - Rat u Vojvodini nastavljen mađarskim napadom na banatsko selo Vlajkovac.
  • 11. 7. (29. 6. po j.k.) - Petrovska skupština u Kragujevcu, sazvana radi izmirenja vlade i Vučića - u varoškoj atmosferi se izjasnila za Vučića. Stevan Knićanin i još dvojica Vučićevih protivnika morali podneti ostavke; činovnicima zabranjeno bavljenje trgovinom[27].
  • 11. 7. - Srbi napadaju Vršac ali razbijeni[28].
  • 14. 7. - Srpska revolucija: neuspešan mađarski napad na Sentomaš/Srbobran - rat uzima zamah.
  • 14 - 25. 7. - Ban Jelačić obilazi Slavoniju i Srijem, koje Mađari žele priključiti[2].
  • 15. 7. - Snage srpskog Glavnog odbora zauzele vojni arsenal u Mitrovici, pukovnik Rastić pobegao preko Srbije u Vinkovce[29]. Srpski uspeh u okršaju kod Ečke, ali nema dovoljno snaga za napad na Bečkerek/Zrenjanin.
Josef Radetzky suzbio Sardiniju-Pijemont
  • 19 - 20. 7. - Konvencija na Seneca Fallsu u SAD, posvećena ženskim pravima.
  • 25. 7. - Bitka kod Kustoce: feldmaršal Radecki razbio Sardince - narednih dana povratak cele Lombardije pod austrijsku upravu. Habsburzima omogućena agresivnija politika prema Mađarima.
  • 26. 7. - "Grbaljska buna" - Grbljani u Kotoru poremetili izbor poslanika za austrijsku Konstituantu, bune se zbog visokih poreza i zloupotreba[30].
  • 26. 7. - Mataleska pobuna na Cejlonu protiv britanske vlasti.
  • 27. 7. - Raspušten štab XII nemačko-banatske regimente, oficiri uhapšeni i upućeni u Zemun[31].
  • 28 - 29. 7. - Bakljada i povorka građana Beča u čast bana Jelačića; sutradan neuspešni razgovori o pomirenju s Mađarima (ovi ne popuštaju po srpskom pitanju)[2].
  • 29. 7. - Pobuna mladih Iraca - neuspela pobuna irskih nacionalista.
  • jul, krajem - Srpske snage popalile rumunska sela Lokve i Uzdin, razoružana sela ostalih narodnosti u Banatu[32].

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

  • 4. 8. - Najviša dnevna temperatura u Beogradu 40,8 °C[33] - ovo je najtoplije leto ikad u Beogradu sa srednjom temperaturom 25,8 °C (podaci Vladimira Jakšića).
  • 6. 8. - Posada broda HMS Daedalus navodno videla morsku zmiju u južnom Atlantiku.
  • avgust - Car Ferdinand I se vratio u Beč, gde zaseda Ustavotvorna skupština.
  • 2. 8. - Po zahtevu Mađara, habzburški dvor smenio Patrijarha Rajačića.
  • 9. 8. - Salascovo primirje između Pijemonta i Austrije.
  • 11. 8. - Stevan Knićanin prešao iz Srbije u Vojvodinu i stavlja se na čelo srbijanskih dobrovoljaca (ili 5. 8., dobrovoljci stižu od aprila, među njima je bilo i pljačkaša).
  • avgust, prva polovina - Podžupan i mađarski komesar Žitvaj pokušao da mađarsku vlast iz Vukovara proširi na celu sremsku županiju, ali Glavni odbor napada Tovarnik i zatim zauzima i Vukovar[29].
  • 13. 8. - Đorđe Stratimirović odbijen od Vrbasa[34].
  • 14. 8. - Zemlja Oregon anektirana SAD kao Teritorija Oregon.
  • 17. 8. - Republika Jukatan se nakon sedam godina vraća u okvir Meksika, potaknuta Ratom kasti sa Majama.
  • 19. 8. - Mađari ponovo odbijeni od Sentomaša.
  • 19. 8. - Bitka za Belu Crkvu, Srbi odbačeni kad su već bili u centru; još jedan pokušaj posle pet dana[35].
  • 19. 8. - Na Istočnu obalu SAD stigla vest o pronalasku zlata u Kaliforniji.
  • 24. 8. - Požar na barku Ocean Monarch kod severnog Velsa, stradalo 178 ljudi, uglavnom iseljenika za Ameriku.
  • 29. 8. - Bitka kod Boomplaatsa: Britanci uspešniji od Bura u južnoj Africi.
  • 30. 8. - Srpske snage zauzimaju mađarske položaje u Sirigu, Temerinu i Jarku.
  • 31. 8. - Car Ferdinand traži od Mađara opozivanje mera protiv patrijarha i bana, i vraćanje Vojne Granice pod upravu bečkog Vojnog Ministarstva (kraj popuštanja).
  • 31. 8. - Hrvatska vojska zaposjela Rijeku (do 1867).
  • 31. 8. - Praizvedba Marša Radeckog u Beču.

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Zastava Jelačića bana
  • 2. 9. - Pukovnik Kiš uništio srpski logor u Perlezu[36].
  • 3. 9. - Ban Jelačić u Virovitici, sutradan izabrano rodoljubno činovništvo u županiji, umjesto mađaronskog[2].
  • 4. 9. - Ban Jelačić vraćen na položaj - faktički objava rata Ugarskoj.
  • septembar, prva dekada - Zapaljena mađarska Debeljača, predalo se nemačko selo Jabuka.
  • 7. 9. - Zakon o emancipaciji seljaštva u Habsburškoj monarhiji.
  • 7. 9. - Jelačić navjestio rat ugarskoj vladi jer ova ne pristaje na "jednakost i ravnopravnost svih naroda i narodnosti što živu pod ugarskom krunom". Zatim osniva bansku vladu s pet odsjeka.
  • 11. 9. - Prelaskom Drave, Jelačić započinje rat sa Ugarskom. U Čakovcu proglašava Međimurje dijelom Hrvatske.
  • 12. 9. - Švajcarska dobija federalni ustav, čime postaje jedna od prvih demokratskih država u Evropi.
  • 13. 9. - Amerikanac Phineas Gage preživeo gvozdenu šipku dužine 1,1 m koja mu je probila glavu.
  • 16. 9. - Otkriven Hiperion, Saturnov satelit.
  • 17. 9. - Nasrudin-šah Kadžar novi vladar Persije (do 1896).
  • 18. 9. - Đorđe Stratimirović smenjen s čela Narodnog odbora.
Hrvatski forint (lice: POD·BANOM·JOSIPOM·JELAČIĆEM·BUZIMSKIM·, naličje: USPOMENA·NARODJENJA·JUGOSLAVJANSKE· SLOBODE·)
  • 21. 9. (9.9. po j.k.) - Još jedna srpska pobeda kod Sentomaša, koji se neformalno počinje nazivati Srbobran. Srpska vojska iz Alibunara opet neuspešna pred Vršcem[37].
  • 25. 9. - Car i kralj Ferdinand uskraćuje priznanje Batthyányovoj mađarskoj vladi.
  • 25. 9. - Osmanske trupe ušle u Bukurešt i vratile stari poredak u Vlaškoj, dva dana kasnije u grad stiže i ruska vojska.
  • 27. 9. - Grbaljska buna - Grbljani napali Austrijsku vojsku kod manastira Podlastva, sutradan opljačkali Tivat, koji se nije želeo pridružiti pobuni.
  • 28. 9. - Rulja u Pešti ubila carskog komesara von Lamberga.
  • 29. 9. - Bitka kod Pákozda između Jelačićevih i mađarskih snaga, Jelačić skreće prema Beču.

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

  • 2. 10. - Nacionalni obrambeni komitet (Országos Honvédelmi Bizottmány) na čelu sa Lajosem Kossuthom preuzima izvršnu vlast u Mađarskoj (do aprila '49).
  • 3. 10. - Car Ferdinand objavljuje manifestom rat Mađarskoj: naređuje raspuštanje Ugarskog sabora, Jelačić postavljen za komandanta carskih snaga u Ugarskoj, u kojoj dobija svu vojnu i građansku vlast.
  • 3. 10. - Austrijski general Anton von Puchner i rumunske grupe počinju borbu protiv Mađara u Erdelju.
  • 6. 10. - Bečki ustanak izbija iz otpora slanju vojske na Mađare, ministar vojni Theodor Baillet von Latour obešen na banderu; car Ferdinand i većina Ustavotvorne skupštine sutradan beže u češki Olomouc.
  • 6. 10. - U Karlovce iz Italije stigao vojvoda Šupljikac.
  • 9 - 17. 10. (27. 9. - 5. 10. po j.k.) - Septembarska skupština u Karlovcima - Đ. Stratimirović bačen u zasenak i poslat s deputacijom u Beč, Šupljikac preuzima komandu[38]; odlučeno da više ne uzimaju Obrenovićevci u Glavni odbor i da se Srbiji izjavi zahvalnost za usluge[39].
  • 11. 10. - Novi Ustav Holandije uvodi parlamentarnu demokratiju.
  • 13. 10. - Srpske snage zauzele Bečkerek, sutradan i Kikindu, ali se moraju povući.
  • 18. 10. - U Kotoru sporazumno okončana Grbaljska buna.
  • 21. 10. - Austrijska ustavotvorna skupština premeštena u Kremsier (Kroměříž /Kromnjeriš/ u Češkoj)
  • 23. 10. - U "Zori dalmatinskoj" objavljena pesma Matije Bana "Radovanje nad Prizrenom" u kojoj se prvi put pominje Jugoslavija.
Jelačić sa svojim vojnicima pred bitku kod Schwechata
  • 26. 10. - U Vukovaru ubijen grof Hugo Filip Karlo Eltz.
  • 28. 10. - Barcelona-Mataró, dužine 29 km, prva je železnička pruga u Španiji i na Iberijskom poluostrvu (11 godina nakon Kube).
  • 30. 10. - Bitka kod Schwechata: Jelačić i Vindišgrec porazili mađarsku vojsku u blizini Beča.
  • 31. 10. - Jelačić i Vindišgrec zauzeli pobunjeni Beč.

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Franjo Josip I. (vl. 1848-1916)

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

  • Ideja Ilije Garašanina o srpskom vicekraljevstvu u granicama Dušanovog carstva u okviru Osmanske države, što Porta odbija[43].
  • "Napredak" Danila Medakovića u Karlovcima je prvi list štampan Vukovom azbukom[44].
  • Dvorsko ratno vijeće priključeno carsko-kraljevskom ministarstvu rata.
  • U Osmanskom carstvu se sprovodi prva regrutacija za modernu vojsku, nizame.
  • Pobuna maronitskih seljaka u Libanu protiv svojih zemljoposednika.
  • 1848-49 - Epidemija kolere u Vojvodini.
  • U francuskim i danskim kolonijama ukinuto ropstvo.
  • Razvijena Francisova turbina.

Karte[uredi | uredi kod]

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1848.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Šišić, Povijest 1526-1918, 432
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 2,13 Horvat, Prelom s Ugarskom
  3. "Politika", 11. avg. 1940, str. 15
  4. 4,0 4,1 Istorija s. n. V-1, 201
  5. Istorija s. n. V-2, 49-50
  6. 6,0 6,1 Njegoš - Izabrana pisma, rastko.rs
  7. Istorija s. n. V-2, 54
  8. Istorija s. n. V-2, 55-6
  9. Šišić, Povijest 1526-1918, 434
  10. Istorija s. n. V-2, 57
  11. "Politika", 8. apr. 1939
  12. Istorija s. n. V-2, 58
  13. 13,0 13,1 Istorija s. n. V-2, 68
  14. 14,0 14,1 Istorija s. n. V-2, 65
  15. "Vreme", 26. jul 1938
  16. Srpski pokret 1848. godine, Istorija srpskog naroda, Vladimir Ćorović, rastko.rs
  17. Istorija s. n. V-2, 67
  18. Šišić, Povijest 1526-1918, 435
  19. Kolanović, Josip. Zagrebački biskup Juraj Haulik i ustoličenje bana Josipa Jelačića. hrcak.srce.hr
  20. Istorija s. n. V-2, 101
  21. Istorija s. n. V-2, 69-70
  22. Istorija s. n. V-2, 69
  23. Istorija s. n. V-2, 70
  24. Istorija s. n. V-1, 201-2
  25. Istorija s. n. V-2, 72
  26. 26,0 26,1 Istorija s. n. V-2, 64
  27. Istorija s. n. V-1, 275
  28. Istorija s. n. V-2, 77
  29. 29,0 29,1 Istorija s. n. V-2, 73
  30. Vukotić, dr Božidar. Grbaljska buna 1848. godine. rastko.rs
  31. Istorija s. n. V-2, 74
  32. Istorija s. n. V-2, 78
  33. Beograd u klimatološkim brojkama[mrtav link]. archive-rs.com - arhivirana stranica sa foruma meteosrbija.rs
  34. Istorija s. n. V-2, 79
  35. Istorija s. n. V-2, 79-80
  36. Istorija s. n. V-2, 80
  37. Istorija s. n. V-2, 81
  38. Istorija s. n. V-2, 85
  39. Istorija s. n. V-1, 277
  40. "Politika", 1. feb. 1938
  41. Istorija s. n. V-2, 87
  42. Istorija s. n. V-2, 88
  43. Istorija s. n. V-1, 493
  44. Istorija s. n. V-2, 354

Literatura[uredi | uredi kod]