Tikal

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg Za ostala značenja v. Tikal (razvrstavanje).
Nacionalni park Tikal
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Tikal Temple1 2006 08 11.JPG
 Gvatemala (Latinska Amerika i Karibi)
Registriran: 1979 (3. zasjedanje)
Vrsta: miješano
Mjerilo: i, iii, iv, ix, x
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Tikal je grad Maya u gvatemalskom departmanu El Petén smješten kao oaza civilizacije usred negostoljubljivih i kišom prenatopljenih džungli Gvatemale. Cedar i mahagonij isprepliću se zatvarajući vidik, a tropske kiše ispiru iz zemlje plodne slojeve. Usprkos tome, upravo na tom nevjerojatnom mjestu Maye su izgradili svoje prve gradove-hramove. Bogatstvo Tikla potječe iz njegove bliske veze s Teotihuacanskim carstvom i kulturom. Naime, mnogi smatraju da je Tikal neko vrijeme bio pod vlašću Teotihuacana koji je pokorio ovaj grad oko 378 g. Arhitekti Maya gradili su po njihovom uzoru kuće od nepečene opeke i masivne kamene piramide u čast bogova. Politički sukobi, trgovačko suparništvo i želja za prevlašću bili su izraziti između Tikla i Calakmula (također značajno središte Maya), a s vremenom u sukobe su se uključili i drugi gradovi. Posljedica tih sukoba bilo je mijenjanje nekih osnovnih političkih institucija. Pad Tikla uzeo je maha u kasno klasičnom razdoblju. Maye su počele napuštati grad zbog napada drugih naroda i gradova, iscrpljenosti zemlje, te oslabljene moći svećenstva. Kamenje se počelo polako osipati i džungla je ponovo osvojila hramove i palače.

Arhitektura[uredi - уреди]

Najstarije važno nalazište Maya, Tikal, ujedno je i jedno od najspektakularnijih. Poput prapovijesnih nebodera izdižu se iz tla džungle dvije piramide strmih strana koje stoje jedna nasuprot drugoj na dva kraja širokog trga. Na njihovim vrhovima nalaze se hramovi na čijim su vrhovima krunaste nadgradnje koje su nekoć bile ukrašene tajnovitim vjerskim simbolima oblikovanim u obojenoj štukaturi ili od isklesanog kamena. Okružena su s oko 350 manjih hramova i palača.

Dva hrama, što se suočavaju, datiraju iz 8. st.. Hramovi Divovskih Jaguara nalaze se na vrhu 44 metara visoke stepenaste piramide. Kopajući ispod velike akropole u blizini arheolozi su razotkrili tisuću godina starije građevine. Ispod najviših hramova naišli su na starije građevine naslagane u slojevima, a svaka novija opkoljava staru poput ljuske. Čini se da su Maye svakih nekoliko desetljeća zamjenjivali stara svetišta. Iskopavanja su otkrila i pogrebnu kriptu sa sarkofagom koji je osim posmrtnih ostataka nekog vladara ukrašenih posmrtnom maskom od nefrita sadržavao i najbogatije mayanske grobne darove od kamena nefrita.

Za vrijeme kasno klasičnog razdoblja (600.-800.) Tikal je bio jedan od najvećih središta Maya. Ustanovljeno je da je oko 4. st. tamo živjelo od 5 000 do 9 000 ljudi, što potvrđuju brojne ustanove (preko 4 000 u krugu od 16 km). U tom je razdoblju “izniklo” pet hramova od kojih je najviši četvrti (70 m). Građeno je još mnoštvo palača, obrednih platformi, rezidencija i struktura za tople kupke (vrste sauna), te pet kamenih cesta. U središtu grada nalazio se kompleks palača kraljevske obitelji i ostalih plemića. Centralna regija je dugo bila podložna Tiklu.

Tikalske piramide građene su u obliku velikih stepenica ili terasa, a vrh im je bio krnj da bi se na njemu sagradio hram. Smatra se da je služio za promatranje zvijezda jer su Maye na tom području pokazali neobičnu spretnost izvodeći nadasve točne proračune iako nisu imali baš nikakvih sprava. Središta poput Tikla (Nakbe, Tintal) arhitektonski su izgrađeni kao kompleksi opservatorija, kompleksi za religiozna i astronomska slavlja i obrede, što upućuje na vrlo usku povezanost religije i znanosti.

Lista Tikalskih kraljeva[uredi - уреди]

Nepoznati Tikalski vladar

Predklasični period[uredi - уреди]

  • Yax Ehb' Xook – ca.60, osnivač dinastije
  • Siyaj Chan K'awil Chak Ich'aak ("Olujno Nebo I") – ca. 2. stoljeće
  • Yax Ch’aktel Xok – ca. 200

Klasični period[uredi - уреди]

  • Balam Ajaw ("Ukrašeni Jaguar") – 292. g.
  • K'inich Ehb' – ca.300
  • Ix Une' B'alam ("Kraljica Jaguar") – 317.g.
  • "Leyden Plate vladar" – 320. g.
  • K'inich Muwaan Jol – umro A 359. g.
  • Chak Toh Ich’ak I ("Jaguarova Šapa I") – c.a. 360-378.
  • Nun Yax Ayin – 370-411. g.
  • Siyah Chan K'awil II ("Olujno Nebo II") – 411-456.g.
  • K'an-Ak ("Kan Boar") – 458-486.g.
  • Ma'Kin-na Chan – ca. kasno 5. stoljeće.
  • Chak Tok Ich'aak (Bahlum Paw Lubanja) – 486-508.g.
  • Ix Kalo'mte' Ix Yo K'in ("Dama Tikala") – A.D. 511-527.
  • Kaloomte' B'alam ("19.Gospodar") – A.D. 511-527.
  • "Bird Claw" ("Životinjska Lubanja I") – ca. A.D. 527–537.
  • Wak Chan K'awil ("Dvostruka Ptica") – A.D. 537-562.
  • "Gušter Glava II" – nepoznato
  • K'inich Waaw – 593-628.g.
  • K'inich Wayaan – ca. rano/srednje 7. stoljeće.
  • K'inich Muwaan Jol II – ca. rano/srednje 7. stoljeće.
  • Jasaw Chan K'awiil I (a.k.a. Vladar A ili Ah Cacao) – A.D. 682-734. .
  • Yik’in Chan Kawil (a.k.a. Vladar B) – A.D. 734-766.
  • "Temple VI Ruler" – 766-768.g.
  • Yax Nuun Ayiin II ("Chitam") – A.D. 768-790
  • Chitam II ("Mračno Sunce") – Pokopan ca. 810.g.
  • "Jewel K'awil" – 849. g.
  • Jasaw Chan K'awiil II – 869-889.g.