Grb Slovačke

Izvor: Wikipedia
Grb Slovačke
Simbol Bratislave
Grb Bele III. (oko 1190.)

Grb Republike Slovačke čini srebrni (argent) dvostruki križ, uzdignut na srednjem vrhu tamnoplavog trovršja, u crvenom (gules) ranogotičkom štitu. Sredina i ramena križa su pri kraju proširena, a vrhovi blago udubljeni, poput pehara.

Značenje[uredi - уреди]

Dvostruki križ predstavlja Slovačku kao nasljednika i čuvara kršćanskih tradicija koje su na te prostore prije 12 stoljeća donijelo sv. Kiril i Metod, kao poslanici Bizanta, čijim se vladarima pripisuje njihov nastanak.

Trovršje predstavlja tri brda: Tatre, Fatre i Matru, odnosno simbolizira tzv. Gornju Mađarsku (kako se u Ugarskoj nazivao planinski dio zemlje koji je uključivao današnju Slovačku i sjeverni dio današnje Mađarske). Danas se trovršje u Slovačkoj predstavlja tri slovačke planine: Niske Tatre, Visoke Tatre i Male Fatre, pošto se Matra nalazi i u Mađarskoj i njen vrh ujedno je i najviši vrh zemlje.

  • Crvena boja grba vodi podrijetlo iz srednjeg vijeka i gotovo je nerazdvojni pratitelj dvostrukog križa u grbovima mnogih slovačkih gradova. Ona ne predstavlja krvavu oblogu, to jest ne simbolizira slovačko mučeništvo za vrijeme mađarizacije, kako su neki tumačili.

Nastanak[uredi - уреди]

Sadašnji grb ozakonjen je 1. ožujka 1990. slovačkim ustavom, a 18. veljače 1993. potvrđen je zakonom. Nacrtao ga je Ladislav Čišarik, a od 1992. je sastavni dio zastave. Današnji izgled i boje dao mu je ludovik Štur za vrijeme revolucionarne 1848., kada je vrlo brzo prihvaćen među narodom. On je tadašnjem mađarskom grbu dao tzv. Slavenske boje (crvena, plava, bijela).

Slovački ili mađarski[uredi - уреди]

Grb Slovačke i desna (dexter) polovina mađarskog grba u osnovi su isti (dvostruki križ na trovršju), različit im je izbor boja i kruna koja se nalazi u osnovi križa kod mađarskog grba. Tu se navodi pitanje čiji je grb?

Grb je u početku imao samo dvostruki križ, dok je trovršje kasnije dodato i oko njegovog značenja nema spora. Ono predstavlja: Tatre, Fatre i Matru, to jest gorje sjevernih Karpata.

Spor nastaje oko dvostrukog križa.

  • Mađarsko tumačenje ga vezuje za sv. Ištvana (prvog ugarskog kralja) kojem je papa 1000. godine poslao kraljevsku krunu i uz nju (kako oni tvrde) i dvostruki križ, koji je od tada simbol pokrštenih Mađara.
  • Slovaci tvrde da je stigao sa Solunskom Braćom iz Bizanta i da je postao simbol Nitranskog kneževstva (koje je s Moravskom obrazovalo Veliko-Moravsku kneževinu). Mađarski kraljevi su sa zauzimanjem tih oblasti preuzeli i znak dvostrukog križa kao svoj simbol.

Činjenice su sljedeće:

  • Dvostruki se križ u heraldici javlja gotovo isključivo u grbovima gradova u Slovačkoj (pa se može reći čak i u južnoj i jugozapadnoj Slovačkoj, tj. na prostoru Nitranske kneževine). Nekad se nalazio i na grbu Lorene (otuda i naziv lorenski križ) i grada Meca u Francuskoj, ali danas višđe nije u upotrebi. O pojavi dvostrukog križa među Slavenima u ovoj oblasti prije dolaska Mađara postoje jasni arheološki dokazi.
  • Kao simbol mađarskih kraljeva javlja se prvi put na novčićima koji su kovani za sv. Ištvana, a potom tek na štitu Bele III. (Béla III Arpad) 1173. - 1196., koji je datiran u 1189. godinu.
  • U heraldici Mađarske gotovo i da ga nema, a i tamo gdje se pojavljuje uvijek ide kao desna polovina standardnog grba Mađarske.
  • Dvostruki križ može se vidjeti na svim frekama vladara koji su bili pod bizantskim utjecajem.